Nova školska godina je pred vratima, a s njom se vraćaju i stari problemi – među njima i vršnjačko nasilje. Danski model “klassens tid” desetljećima uči djecu empatiji i rješava mobbing u školama. Može li Hrvatska slijediti njihov primjer?
Početak školske godine uvijek nosi dozu uzbuđenja, ali i brige – osobito za roditelje i nastavnike koji se pitaju hoće li njihova djeca biti sigurna i prihvaćena u razredu. Statistike i medijske vijesti pokazuju da su slučajevi vršnjačkog nasilja i mobbinga u hrvatskim osnovnim školama sve češći. Unatoč različitim preventivnim programima, intervencije često dolaze tek nakon što problem eskalira, a fokus se stavlja na kaznu za počinitelja.
U Danskoj se već desetljećima ide drugim putem – tamo se empatija i odnosi među učenicima sustavno uče i njeguju kroz školski raspored, baš kao matematika ili materinski jezik.
Danska empatiju uči kao dio redovne nastave
U Danskoj osnovnim školama jednom tjedno na rasporedu je klassens tid – sat posvećen razgovoru o osjećajima, međusobnim odnosima i rješavanju sukoba.
Uveden je još 1975., a od 1993. dio je zakona o osnovnom obrazovanju (Folkeskoleloven). Reforma iz 2014. premjestila ga je u kategoriju “podržavajuće nastave”, no prema danskom Ministarstvu obrazovanja sat i dalje mora biti obvezan u svim školama.
Što se radi na satu empatije?
Tijekom klassens tid učitelj i učenici sjede u krugu, svatko može reći kako se osjeća, razgovara se o problemima u razredu i dogovaraju pravila zajedničkog života. Danski Centar za školsko okruženje (DCUM) preporučuje uključivanje roditelja kroz alate poput “forældrehjul” – tematskog kotača za obiteljsko sudjelovanje.
Uključivanje roditelja gradi odgovornost za dobrobit razreda i stvara uključive zajednice, ističu iz DCUM-a.
Kako roditelji mogu prevenirati nasilje
Mobbing kao dinamika grupe
Jedna od ključnih razlika danskog pristupa je shvaćanje da mobbing nije problem ‘zle djece’, nego poremećena dinamika cijele grupe.
Mobbing je društvena dinamika u zajednici, a ne problem ‘zle djece’, kaže Helle Rabøl Hansen, istraživačica na Danskom institutu za pedagogiju i obrazovanje.
Umjesto da se fokusira isključivo na „počinitelja“ i kaznu, klassens tid radi na promjeni grupnih normi, jačanju suradnje i empatije među svim učenicima. Cilj je vratiti sigurnost i povezanost u cijeli razred, kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja.
Rezultati: manje mobbinga, više sigurnosti
Nacionalna trivsels-mjerenja svake godine prate razinu dobrobiti učenika. Projekti koji koriste klassens tid u praksi, poput Skolestyrken (Save the Children Denmark), bilježe porast socijalne dobrobiti i veću sigurnost nastavnika u prevenciji vršnjačkog nasilja. Učitelji izvještavaju da se sukobi brže rješavaju, a učenici se lakše uključuju u grupu nakon sukoba.
I Danska ima izazove
Unatoč dugoj tradiciji, podaci pokazuju pad opće dobrobiti učenika od 2015. – 2023./24. udio onih s visokom dobrobiti pao je s 87,5 % na 86,1 %. Ravnatelji upozoravaju da rast obaveza i administracije ponekad smanjuje vrijeme predviđeno za klassens tid. Ipak, stručnjaci smatraju da bi bez ovih sati situacija bila znatno lošija.
Važna lekcija
U hrvatskim osnovnim školama problemi vršnjačkog nasilja i mobbinga sve su češći, a mediji redovito bilježe i fizičke sukobe, vrijeđanja i isključenost iz vršnjačkih grupa. Često se reagira tek kada dođe do incidenta, a intervencija se svodi na sankcioniranje pojedinca.
Danski primjer pokazuje da se trajan učinak postiže radom na cijeloj zajednici – promjenom grupnih odnosa i normi, uz jasnu, zakonsku obvezu i osigurano vrijeme za takav rad.
Uvođenje tjednog sata posvećenog međuljudskim odnosima, podržanog edukacijom učitelja i uključivanjem roditelja, moglo bi biti snažan alat protiv mobbinga u hrvatskim školama. Time bi se ulagalo ne samo u prevenciju nasilja, nego i u generacije koje bolje razumiju sebe i druge.
A. H.
