Iako se o njemu ne govori često kao o kalciju ili magneziju, bor je esencijalni mineral u tragovima s ključnom ulogom u održavanju zdravlja kostiju, hormonalne ravnoteže i smanjenju upala. Otkrijte zašto je ovaj podcijenjeni nutrijent neophodan za normalno funkcioniranje organizma i kako osigurati njegov dovoljan unos.
Bor je kemijski element i mikronutrijent koji, unatoč tome što njegova uloga još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, znanstvena istraživanja potvrđuju kao neophodan za normalno funkcioniranje ljudskog tijela. Ovaj mineral u tragovima, koji u prirodi ne postoji u elementarnom stanju već najčešće u obliku borne kiseline, sudjeluje u nizu ključnih bioloških procesa, od održavanja staničnih membrana do regulacije vitalnih tjelesnih funkcija. Njegov značaj proteže se od zdravlja kostiju i hormonalne ravnoteže pa sve do protuupalnog djelovanja i podrške kognitivnim sposobnostima, čineći ga tihim, ali iznimno moćnim saveznikom našeg zdravlja.
Doprinos zdravlju koštanog sustava
Jedna od najvažnijih i najistraženijih uloga bora jest njegov doprinos zdravlju koštanog sustava. Ključan je za održavanje gustoće kostiju, što ga čini posebno važnim za žene u razdoblju perimenopauze i menopauze, kada rizik od osteoporoze značajno raste. Bor djeluje tako što poboljšava sposobnost tijela da apsorbira i iskoristi kalcij i magnezij, dva minerala presudna za čvrstoću kostiju. Uz to, aktivno sudjeluje u metabolizmu drugih minerala bitnih za razvoj kostiju, poput bakra. Nedostatak bora izravno je povezan s pojačanim gubitkom kalcija i demineralizacijom kostiju, što može dovesti do ozbiljnih problema s kostima i zglobovima.
Bor djeluje tako što poboljšava sposobnost tijela da apsorbira i iskoristi kalcij i magnezij, dva minerala presudna za čvrstoću kostiju. Uz to, aktivno sudjeluje u metabolizmu drugih minerala bitnih za razvoj kostiju, poput bakra
Bor ima iznimno značajan utjecaj i na hormonalno zdravlje, podržavajući metabolizam ključnih hormona poput estrogena, testosterona i vitamina D. Istraživanja su pokazala da unos bora može povećati razinu estrogena kod žena u menopauzi, ali i kod zdravih muškaraca, što je od vitalne važnosti ne samo za zdravlje kostiju, već i za očuvanje mentalnih funkcija. Osim toga, pokazalo se da bor može doprinijeti i povećanju razine slobodnog testosterona, hormona koji igra ulogu u održavanju mišićne mase, libida i opće vitalnosti. Njegova sposobnost modulacije spolnih hormona čini ga važnim faktorom u održavanju cjelokupne hormonalne ravnoteže.
Spektar djelovanja bora daleko je širi od kostiju i hormona. Znanstveno je potvrđeno njegovo snažno protuupalno djelovanje, jer smanjuje razinu upalnih markera u tijelu kao što su C-reaktivni protein (CRP) i TNF-alfa, što ga čini korisnim u ublažavanju simptoma osteoartritisa. Bor također pozitivno utječe na zdravlje mozga, poboljšavajući mentalne sposobnosti, pamćenje i koordinaciju mišića. Njegove dodatne funkcije uključuju pomoć u smanjenju akumulacije lipida i izbacivanju kolesterola, sprječavanje zgrušavanja krvi te borbu protiv gljivičnih infekcija. Primjerice, borna kiselina se pokazala vrlo učinkovitom protiv kvasnica koje uzrokuju vaginalne infekcije, potvrđujući njegovu svestranost.
Izvori i preporučeni unos
Bor se prirodno nalazi u hrani, prvenstveno biljnog podrijetla, zbog čega je uravnotežena prehrana najbolji način za osiguravanje dovoljne količine ovog minerala. Najbogatiji izvori bora su voće, povrće i orašasti plodovi, s orasima na samom vrhu ljestvice. Iako ne postoji službeno propisani preporučeni dnevni unos, stručnjaci smatraju da uravnotežena prehrana od oko 2000 kalorija dnevno osigurava otprilike 3,25 mg bora. Unos manji od 0,25 mg na dan smatra se deficitom koji može dovesti do zdravstvenih problema. U specifičnim medicinskim stanjima, mogu se koristiti i suplementi bora, ali isključivo uz konzultaciju s liječnikom.
Što kada ga je premalo ili previše?
Iako tijelo treba bor u malim količinama, i nedostatak i višak mogu uzrokovati probleme. Nedostatak bora, iako svi simptomi nisu u potpunosti poznati, najčešće se manifestira kroz disbalans spolnih hormona, probleme sa štitnjačom poput hipertireoze, osteoporozu, artritis te poremećaje u radu živčanog sustava. S druge strane, tijelo je prilično učinkovito u izlučivanju viška bora putem mokraće. Međutim, prekomjeran unos, najčešće putem suplemenata, može dovesti do akutnih simptoma poput mučnine, povraćanja, opće slabosti i dermatitisa. Poseban oprez nužan je kod osoba s bubrežnim bolestima, jer njihovo tijelo teže izlučuje višak. Kod njih se bor može nakupljati u srcu, bubrezima, mozgu i drugim tkivima, što može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije.
( Ordinacija.hr )
