Rak pluća vodeći je uzrok smrti od raka, no Hrvatska predvodi Europu u ranom otkrivanju i primjeni precizne onkologije. Ako ste suočeni sa sumnjom na ovu bolest, donosimo vam detaljan pregled dijagnostičkog puta, od prvog snimanja do naprednih genetskih testiranja koja otvaraju vrata personaliziranom liječenju.
Suočavanje sa sumnjom na rak pluća, bolest od koje u Hrvatskoj godišnje oboli oko 3000 ljudi, zastrašujuće je iskustvo. Međutim, važno je znati da dijagnoza “sjene na plućima” nije kraj, već početak precizno definiranog dijagnostičkog puta u kojem Hrvatska stoji uz bok najrazvijenijim zemljama svijeta. Zahvaljujući proaktivnom pristupu i jednom od prvih nacionalnih programa za rano otkrivanje u Europi, izgledi za pacijente značajno se poboljšavaju, a rano otkrivanje postaje najmoćnije oružje u borbi protiv ove bolesti. Proces započinje nizom pretraga osmišljenih da pruže jasnu sliku stanja i usmjere liječnike prema najučinkovitijem liječenju.
Prvo je rengensko snimanje
Prvi korak najčešće je rendgensko snimanje (RTG) srca i pluća, no zlatni standard za detaljan prikaz je kompjutorizirana tomografija (CT). Upravo na ovoj tehnologiji temelji se Nacionalni program probira, koji cilja najrizičniju populaciju – osobe od 50 do 75 godina s poviješću pušenja od najmanje 30 kutija-godina. Unutar programa koristi se niskodozni CT (LDCT), moderna metoda koja uz minimalno zračenje daje iznimno precizne snimke. Hrvatski program, koji je od 2020. do danas obuhvatio više od 43.000 sudionika s preko 60.000 obavljenih snimanja, dodatno je osnažen upotrebom alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Ovi sustavi pomažu radiolozima u preciznoj volumetrijskoj analizi plućnih čvorića, omogućujući praćenje njihovog rasta i rano prepoznavanje sumnjivih promjena.
Dok slikovne metode poput CT-a postavljaju sumnju, konačna potvrda dijagnoze zahtijeva uzorak tkiva za patohistološku analizu. Ovisno o položaju tumora, liječnici će se odlučiti za jednu od dvije glavne metode biopsije.
Dok slikovne metode poput CT-a postavljaju sumnju, konačna potvrda dijagnoze zahtijeva uzorak tkiva za patohistološku analizu. Ovisno o položaju tumora, liječnici će se odlučiti za jednu od dvije glavne metode biopsije. Ako je promjena smještena centralno, u blizini glavnih dišnih putova, izvodi se bronhoskopija – pretraga tijekom koje se tankim, fleksibilnim instrumentom ulazi kroz nos ili usta kako bi se izravno pristupilo leziji i uzeo uzorak. Za tumore na periferiji pluća, nedostupne bronhoskopu, primjenjuje se transtorakalna punkcija, gdje se igla pod kontrolom CT-a ili ultrazvuka uvodi kroz prsni koš do tumora. Dobiveni uzorak ključan je jer ne samo da potvrđuje radi li se o raku, već i određuje njegov točan tip, pri čemu karcinom pluća nemalih stanica (NSCLC) čini oko 85 % svih slučajeva i otvara vrata modernim terapijskim pristupima.
Nakon potvrde dijagnoze slijedi ključan korak – određivanje stadija bolesti, odnosno procjena njezine proširenosti. U tu se svrhu najčešće koristi PET-CT, sofisticirana pretraga koja spaja anatomske snimke CT-a s funkcionalnim prikazom metabolizma stanica, jasno razlikujući aktivne maligne procese od ožiljnog ili upalnog tkiva.
Nakon potvrde dijagnoze slijedi ključan korak – određivanje stadija bolesti, odnosno procjena njezine proširenosti. U tu se svrhu najčešće koristi PET-CT, sofisticirana pretraga koja spaja anatomske snimke CT-a s funkcionalnim prikazom metabolizma stanica, jasno razlikujući aktivne maligne procese od ožiljnog ili upalnog tkiva. No, tu priča moderne onkologije tek počinje. Za pacijente s NSCLC-om, Hrvatska nudi pristup preciznoj medicini kroz sveobuhvatno genomsko profiliranje (CGP). Ovo napredno testiranje iz uzorka tumora ili krvi analizira stotine gena, tražeći specifične biomarkere – mutacije poput EGFR, ALK, ROS1 i druge. Otkrivanje takvih meta omogućuje primjenu ciljanih lijekova i imunoterapije, koji djeluju izravno na stanice raka, postižući značajno bolje ishode i podnošljivost u odnosu na klasičnu kemoterapiju.
Hrvatska kao lider
Hrvatski Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća ističe se kao jedan od uspješnijih u Europi, ne samo zbog ranog pokretanja, već i zbog izvanredne organizacije. Program je u potpunosti digitalno integriran u zdravstveni sustav (CEZIH), što omogućuje besprijekornu komunikaciju između liječnika obiteljske medicine, koji identificiraju i upućuju rizične pacijente, te 23 radiološka centra diljem zemlje. Cijeli je sustav, od pregleda do daljnje dijagnostike, u potpunosti pokriven od strane HZZO-a, čime se uklanjaju financijske prepreke za pacijente. Multidisciplinarni pristup, koji uključuje pulmologe, radiologe, kirurge i udruge pacijenata, stvorili su model koji druge zemlje sada promatraju kao primjer dobre prakse.
Gdje potražiti pomoć?
Centralno mjesto za dijagnostiku i liječenje raka pluća u Hrvatskoj je Klinika za plućne bolesti Jordanovac, koja je referentni centar za tumore pluća. Uz javne ustanove, vrhunske dijagnostičke usluge, uključujući napredni CT i PET-CT, dostupne su i u privatnim poliklinikama poput Radiochirurgije Zagreb. Time se nastavlja misija da se rak pluća, zahvaljujući inovacijama i organiziranom pristupu, pretvori iz smrtonosne u lječivu bolest. ( Ordinacija.hr )
