Genomsko profiliranje tumora, biomarkeri i umjetna inteligencija omogućuju sve precizniji odabir terapije, a međunarodni stručnjaci u Zagrebu raspravljali su o budućnosti personaliziranog liječenja raka.
Liječenje raka sve se više udaljava od pristupa u kojem svi pacijenti s istom dijagnozom dobivaju jednaku terapiju. Genomsko profiliranje tumora, analiza biomarkera i umjetna inteligencija omogućuju liječnicima bolje razumijevanje biologije bolesti svakog pacijenta i precizniji odabir terapije. Istodobno, napredak radioterapije i imunoterapije otvara nove mogućnosti liječenja, uz nastojanje da se što više očuva zdravo tkivo i kvaliteta života oboljelih.
O tim temama razgovarali su vodeći onkološki stručnjaci iz više zemalja na prvom UPMC Međunarodnom onkološkom forumu, održanom 3. studenoga u Zagrebu. Forum pod nazivom Inovacije u kliničkoj i istraživačkoj praksi okupio je stručnjake iz SAD-a, Irske, Italije, Hrvatske, Slovenije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i drugih europskih zemalja.
Jedna od glavnih poruka skupa bila je da znanstveni i tehnološki napredak neće poboljšati ishode liječenja ako nove metode ne postanu dostupne pacijentima i ne zažive u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
– Najvažnija poruka ovog Foruma jest da inovacije mijenjaju živote samo onda kada dođu do ljudi. Znanje i iskustvo koje smo danas razmijenili pružaju iznimnu priliku da nova znanstvena otkrića pretočimo u ranije dijagnoze, personaliziranije liječenje, kraće vrijeme čekanja na zdravstvenu skrb i bolje ishode liječenja – rekao je dr. Joel Nelson, predsjednik UPMC Internationala i izvršni potpredsjednik UPMC-a.
Nije svaki tumor isti, pa ne bi trebalo biti ni njegovo liječenje
Iako dva pacijenta mogu imati istu vrstu raka, njihovi se tumori mogu znatno razlikovati na molekularnoj razini. Zato genomska analiza i biomarkeri postaju sve važniji u odabiru terapije, jer liječnicima pružaju informacije o biološkim karakteristikama tumora i mogućem odgovoru na liječenje.
O mogućnostima precizne onkologije govorili su stručnjaci UPMC Hillman Cancer Centra, dr. John Byrd i prof. dr. sc. Adrian Lee, dok je prof. dr. sc. Dragan Primorac predstavio mogućnosti primjene umjetne inteligencije u molekularnoj dijagnostici raka i personaliziranom liječenju. Umjetna inteligencija pritom ne zamjenjuje liječnika, nego može pomoći u analizi velikih količina medicinskih podataka, prepoznavanju obrazaca i donošenju preciznijih kliničkih odluka.
– Primjena umjetne inteligencije u analizi genomskih i drugih molekularnih podataka (multi-omika) otvara nove mogućnosti za ranije i preciznije dijagnosticiranje bolesti, kvalitetniju procjenu prognoze te odabir individualiziranih terapijskih pristupa – istaknuo je Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za preciznu (personaliziranu) medicinu i Hrvatskog društva za humanu genetiku.
Posebno je naglasio važnost praćenja genetičke raznolikosti tumora. Kao primjer naveo je slučaj pacijenta kod kojeg se genetički profil tumorskog tkiva razlikovao od profila metastaza, što može biti važno pri odabiru terapije.
Preciznije zračenje uz očuvanje kvalitete života
Velike promjene događaju se i u radioterapiji. Suvremene tehnologije omogućuju preciznije usmjeravanje visokih doza zračenja na tumor uz maksimalno očuvanje okolnog zdravog tkiva. Stereotaksijska radioterapija pritom omogućuje liječenje odabranih tumora i metastaza u manjem broju postupaka.
O razvoju radioterapije govorili su prof. dr. sc. Heath Skinner i prof. dr. sc. Ravi Patel, dok je dr. Dag Zahirović predstavio iskustva KBC-a Rijeka. Skinner, predstojnik Klinike za radijacijsku onkologiju Sveučilišta u Pittsburghu, naglasio je kako uspjeh liječenja ne treba mjeriti samo kontrolom bolesti i duljinom preživljenja.
– Jednako je važno pratiti funkcionalne ishode, poput sposobnosti gutanja i govora, razinu toksičnosti i nuspojava, opterećenje koje liječenje predstavlja za pacijenta te brzinu i kvalitetu oporavka. Upravo ti pokazatelji govore o stvarnoj vrijednosti suvremenog liječenja i njegovu utjecaju na svakodnevni život bolesnika – rekao je Skinner.
Mikrobiom i imunoterapija: zašto pacijenti različito reagiraju na liječenje?
Istraživanja u onkologiji sve se više usmjeravaju i na čimbenike koji bi mogli objasniti zašto neki pacijenti dobro reagiraju na određenu terapiju, dok kod drugih ona nema jednak učinak.
Jedno od područja koje privlači pozornost jest povezanost crijevnog mikrobioma i odgovora na imunoterapiju, o čemu je govorio dr. Diwakar Davar. Na Forumu se raspravljalo i o novim pristupima imunoterapiji, liječenju raka pluća i dojke te važnosti kliničkih istraživanja. Dr. Paul Kelly predstavio je iskustva razvoja programa kliničkih istraživanja unutar UPMC-ove mreže, s naglaskom na brže prenošenje znanstvenih otkrića u svakodnevnu medicinu.
Što je potrebno promijeniti u hrvatskoj onkologiji?
Dio Foruma bio je posvećen hrvatskom zdravstvenom sustavu i mogućnostima poboljšanja ishoda liječenja raka. Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak govorio je o važnosti kvalitetnih podataka i njihovu korištenju u planiranju onkološke skrbi, prof. dr. sc. Stjepko Pleština o standardima, akreditaciji i certificiranju onkoloških centara, dok je izv. prof. dr. sc. Mario Šekerija predstavio epidemiološku sliku raka u Hrvatskoj.
Vrdoljak, predstojnik Onkološkog centra KBC-a Split i predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, istaknuo je nekoliko prioriteta za unapređenje sustava.
– Prvi je uspostava snažne nacionalne onkološke mreže i kvalitetnih registara pacijenata jer bez pouzdanih podataka ne možemo kvalitetno planirati ni mjeriti rezultate liječenja. Drugi prioritet je dodatno osnažiti i ubrzati programe primarne i sekundarne prevencije, kako bismo bolest spriječili ili otkrili u ranoj fazi – poručio je.
Istaknuo je i rezultate Hrvatske u ranom otkrivanju i liječenju raka dojke, navodeći da se na tom području Hrvatska nalazi među tri najbolje zemlje u Europi. Među ključnim izazovima ostaje i ravnomjerna dostupnost suvremene dijagnostike i terapija, neovisno o tome u kojem dijelu zemlje pacijent živi.
Predstavljeni su i primjeri iz domaće kliničke prakse: dr. sc. Kristina Krpina govorila je o Nacionalnom programu za probir i rano otkrivanje raka pluća, dr. sc. Ana Tečić Vuger o liječenju ranog raka dojke, a doc. dr. sc. Josipa Flam o primjeni sveobuhvatnog genomskog profiliranja tumora pri odabiru terapije.
Napredna onkološka skrb i u Hrvatskoj
Forum je nastavak aktivnosti UPMC-a u Hrvatskoj nakon otvaranja UPMC Hillman Cancer Centera u Zaboku, koji djeluje u sklopu Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana. Centar pacijentima omogućuje pristup radioterapiji, medicinskoj onkologiji i PET/CT dijagnostici, a kroz suradnju s HZZO-om dio naprednih dijagnostičkih i terapijskih postupaka dostupan je u okviru javnog zdravstvenog sustava.
– UPMC Hillman Cancer Center u Zaboku osnovan je kako bi pridonio odgovoru na jedan od najvećih zdravstvenih izazova u Hrvatskoj, kroz veću dostupnost napredne onkološke skrbi i skraćivanje vremena čekanja na liječenje – rekla je Beth Wild, predsjednica UPMC Hillman Cancer Centra.
Prvi UPMC Međunarodni onkološki forum otvorio je prostor za razmjenu iskustava domaćih i međunarodnih stručnjaka te raspravu o tome kako znanstvena istraživanja, nove tehnologije i suvremeni terapijski pristupi mogu poboljšati skrb za oboljele od raka.
Budućnost onkologije ne ovisi samo o razvoju novih lijekova i tehnologija, nego i o tome koliko će zdravstveni sustavi uspješno povezati preciznu dijagnostiku, individualizirano liječenje i pravodobnu dostupnost skrbi svakom pacijentu.
(Ordinacija.hr)
