Mnogi vrhunski sportaši i rekreativci susreću se s pojmom atletskog srca. Iako zvuči zabrinjavajuće, riječ je o prirodnoj prilagodbi tijela koja ne zahtijeva liječenje.
Pojam atletsko ili sportsko srce označava zdravo, povećano srce koje nastaje kao izravan rezultat prilagodbe na intenzivan fizički trening. Ne radi se o opasnoj bolesti, već o potpuno normalnoj fiziološkoj promjeni koja se događa kod sportaša koji treniraju više od pet sati tjedno. Glavni uzrok je povećano opterećenje krvožilnog sustava tijekom vježbanja, zbog čega se srce prirodno povećava kako bi pumpalo više krvi i nadoknadilo nedostatak kisika.
Stalno nizak broj otkucaja srca u mirovanju
Ovaj medicinski sindrom prvi je opisao švedski liječnik Salomon Henschen davne 1899. godine proučavajući skijaše. Zaključio je da su ti simptomi normalna prilagodba na vježbanje i da nema razloga za zabrinutost. Procjenjuje se da se atletsko srce javlja kod malog broja elitnih sportaša, a potrebne su godine redovitog treniranja. Promjene na srcu kod žena obično su nešto manje izražene nego kod muškaraca jednake razine treniranosti.
Najistaknutiji pokazatelj je stalno nizak broj otkucaja srca u mirovanju, poznat kao bradikardija, koji se može kretati između četrdeset i šezdeset otkucaja u jednoj minuti
Osobe s ovakvim prilagodbama najčešće nemaju nikakve primjetne fizičke simptome. Najistaknutiji pokazatelj je stalno nizak broj otkucaja srca u mirovanju, poznat kao bradikardija, koji se može kretati između četrdeset i šezdeset otkucaja u jednoj minuti. Uz to, specijalisti sportske medicine često primjećuju blago zadebljanje stijenki srca i nešto veće srčane šupljine, zbog čega se ponekad čuje i bezopasan srčani šum.
U velikoj većini slučajeva ovakvo se srce otkriva sasvim slučajno, najčešće tijekom rutinskog zdravstvenog pregleda za sportsku dozvolu.
Ovo specifično stanje prvenstveno se javlja kod osoba koje se godinama bave sportovima izdržljivosti, kao što su maratonci, biciklisti, plivači i profesionalni veslači. Takvi teški sportovi zahtijevaju stalnu dinamičku fizičku aktivnost koja se oslanja na aerobni metabolizam. U velikoj većini slučajeva ovakvo se srce otkriva sasvim slučajno, najčešće tijekom rutinskog zdravstvenog pregleda za sportsku dozvolu.
Razlikovanje od opasnih bolesti
Iako je atletsko srce benigno stanje, ključno je razlikovati te bezopasne fiziološke promjene od patoloških stanja. Najveći izazov za kardiologe svakako predstavlja hipertrofična kardiomiopatija, ozbiljna kardiovaskularna bolest koju karakterizira opasno zadebljanje srčanih stijenki. Diferencijalna dijagnoza često je iznimno zahtjevna jer oba stanja mogu pokazivati slične promjene na elektrokardiogramu. Zbog toga se sportaše upućuje na pretrage poput ultrazvuka srca ili detaljne magnetske rezonancije.
Liječnicima je izrazito važno isključiti opasno proširenje srca uzrokovano skrivenim bolestima. Paze na specifične znakove upozorenja koji uključuju neobjašnjivu bol u prsima, iznenadne vrtoglavice, epizode nesvjestice i neobično jako lupanje srca. Ako se kod sportaša pojave takvi simptomi, nužno je prekinuti s treninzima i potražiti stručnu medicinsku pomoć. Točna dijagnoza postavlja se kroz temeljit klinički pregled i kontinuirano praćenje rada srca.
Povratak u normalno stanje
Jedna od najvažnijih karakteristika atletskog srca je njegova potpuna reverzibilnost. Kada profesionalni sportaš prestane s intenzivnim treninzima, veličina srca i srčana frekvencija postupno se vraćaju na normalne vrijednosti. Ovaj proces povratka u normalno anatomsko stanje može potrajati nekoliko tjedana ili mjeseci. Dekonicioniranje se u modernoj sportskoj medicini ponekad koristi kao dijagnostički alat kada je teško razlučiti radi li se o bolesti ili prirodnoj prilagodbi.
Konačna dijagnoza postavlja se tek nakon iznimno temeljitog pregleda koji obavezno uključuje slušanje srca stetoskopom i elektrokardiogram. Kod zdravih osoba s atletskim srcem, funkcija svih srčanih zalistaka i opća mehanika pumpanja ostaju potpuno normalne. Nema nikakve potrebe za uzimanjem posebnih lijekova niti poduzimanjem invazivnih operativnih zahvata jer se ovdje ne radi o bolesnom stanju.
Utjecaj na zdravlje
Svjetska istraživanja pokazuju da redovito bavljenje sportom ima izrazito pozitivne učinke na cjelokupno zdravlje. Elitni sportaši koji se bave sportovima izdržljivosti u pravilu žive znatno duže od prosječne populacije. Njihov zdraviji način života ključan je za očuvanje životne vitalnosti. Samo atletsko srce ne skraćuje životni vijek niti povećava rizik od srčanih udara u kasnijoj dobi. Ljudsko tijelo stvoreno je za kretanje, a srčani mišić savršeno se prilagođava zahtjevima.
Preventivni pregledi najbolji su način da se na vrijeme isključe skrivene srčane mane koje bi mogle postati opasne pod velikim naporom.
Ipak, iznimno je važno naglasiti da ozbiljniji početak intenzivnog bavljenja sportom treba biti praćen liječničkim pregledom. Preventivni pregledi najbolji su način da se na vrijeme isključe skrivene srčane mane koje bi mogle postati opasne pod velikim naporom. Takav proaktivan medicinski pristup osigurava dugotrajno i sigurno uživanje u apsolutno svim vrstama fizičkih aktivnosti.
Zaključno, pojam atletskog srca predstavlja iznimno fascinantan primjer jedinstvene sposobnosti našeg tijela da se prilagodi ekstremnim fizičkim naporima. Uz obavezne redovite preventivne preglede i kvalitetno stručno vodstvo, svaki strah od normalnih sportskih napora potpuno je neutemeljen. ( Ordinacija.hr )
