Spermiogram je temeljna i najvažnija pretraga u procjeni muške plodnosti, koja pruža ključne informacije o broju, pokretljivosti i obliku spermija. Iako se često odgađa, ovaj jednostavan test prvi je korak u rješavanju problema neplodnosti kod gotovo polovice parova.
Spermiogram, poznat i kao analiza sjemena, jedan je od prvih i najvažnijih dijagnostičkih postupaka kada parovi imaju poteškoća sa začećem. Preporučuje se ako par ne uspije ostvariti trudnoću nakon godinu dana redovitih nezaštićenih spolnih odnosa, odnosno nakon šest mjeseci ako je žena starija od 35 godina. Muški faktor značajno doprinosi neplodnosti u otprilike 30% slučajeva, a kao su-faktor prisutan je u gotovo polovici svih slučajeva neplodnosti. Osim u obradi neplodnosti, spermiogram se rutinski radi i kao kontrolni test za potvrdu uspješnosti vazektomije, kirurškog zahvata muške kontracepcije, obično tri mjeseca nakon procedure kako bi se utvrdilo da u ejakulatu više nema spermija. Na pregled najčešće upućuje ginekolog koji vodi partnericu ili urolog, no muškarci ga mogu zatražiti i samoinicijativno ako žele provjeriti svoje reproduktivno zdravlje.
Priprema za pregled
Priprema za spermiogram ključna je za dobivanje točnih rezultata i vrlo je jednostavna. Najvažniji uvjet je period seksualne apstinencije, odnosno suzdržavanje od bilo kakve ejakulacije, u trajanju od minimalno dva, a maksimalno sedam dana. Optimalnim se smatra period od dva do pet dana, jer kraća apstinencija može rezultirati manjim brojem spermija, dok ona dulja od tjedan dana može negativno utjecati na njihovu pokretljivost. Prije davanja uzorka preporučuje se izbjegavanje alkohola i duhanskih proizvoda. Pacijent bi trebao obavijestiti liječnika o svim lijekovima ili dodacima prehrani koje koristi jer i oni mogu utjecati na nalaz. Neposredno prije samog postupka potrebno je urinirati te temeljito oprati ruke i spolovilo kako bi se spriječila kontaminacija uzorka bakterijama s kože.
Postupak davanja uzorka u pravilu se odvija u medicinskoj ustanovi, u za to predviđenoj privatnoj prostoriji. Uzorak se prikuplja masturbacijom izravno u sterilnu, široku posudicu koju osigurava laboratorij. Važno je prikupiti cjelokupnu količinu ejakulata jer se prve frakcije ejakulata razlikuju po sastavu od posljednjih, a gubitak dijela uzorka može značajno utjecati na konačni rezultat. Tijekom postupka ne smiju se koristiti nikakvi lubrikanti, sapun ili slina jer kemikalije u njima mogu uništiti spermije i kompromitirati analizu. Iako se preferira davanje uzorka u klinici, moguće ga je donijeti i od kuće. U tom slučaju, uzorak se mora dostaviti u laboratorij unutar jednog sata od ejakulacije, a za vrijeme transporta treba ga držati na tjelesnoj temperaturi, primjerice u unutarnjem džepu jakne, kako bi se očuvala kvaliteta spermija.
Makroskopska analiza procjenjuje fizičke karakteristike sjemena vidljive golim okom: volumen (normalno iznad 1,4 ml), boju (obično bjelkasto-siva), pH vrijednost (kiselost, normalno iznad 7,2), viskoznost (gustoću) te vrijeme likvefakcije, odnosno period potreban da se sjeme razrijedi, što obično traje do 30 minuta.
Nakon prikupljanja, uzorak se šalje na detaljnu laboratorijsku analizu koja obuhvaća makroskopski i mikroskopski pregled. Makroskopska analiza procjenjuje fizičke karakteristike sjemena vidljive golim okom: volumen (normalno iznad 1,4 ml), boju (obično bjelkasto-siva), pH vrijednost (kiselost, normalno iznad 7,2), viskoznost (gustoću) te vrijeme likvefakcije, odnosno period potreban da se sjeme razrijedi, što obično traje do 30 minuta. Mikroskopski pregled, koji se provodi pod mikroskopom, daje ključne podatke o samim spermijima. Analizira se koncentracija, odnosno broj spermija po mililitru (prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, normalna vrijednost je iznad 16 milijuna/ml), zatim pokretljivost (motilitet), gdje se gleda postotak progresivno pokretnih spermija, te morfologija, koja procjenjuje postotak spermija s normalnim oblikom glave, vrata i repa.
Tumačenje rezultata: Što znače brojke?
Referentne vrijednosti za spermiogram temelje se na smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koje su posljednji put ažurirane 2021. godine. Prema tim kriterijima, uredan nalaz podrazumijeva volumen ejakulata veći od 1,4 ml, koncentraciju od najmanje 16 milijuna spermija po mililitru te ukupan broj spermija u ejakulatu veći od 39 milijuna. Što se tiče pokretljivosti, smatra se da je potrebno imati više od 42% ukupno pokretnih spermija, od čega najmanje 30% mora biti progresivno pokretno (kreću se ravno ili u velikim krugovima). Jedan od najstrožih kriterija je morfologija, gdje se normalnim smatra nalaz s najmanje 4% spermija pravilnog oblika. Također se procjenjuje i vitalnost, odnosno postotak živih spermija, koji bi trebao biti veći od 54%. Važno je naglasiti da odstupanje od ovih vrijednosti ne znači nužno trajnu neplodnost, već ukazuje na to da spermiji mogu biti jedan od uzroka poteškoća pri začeću.
Što se tiče pokretljivosti, smatra se da je potrebno imati više od 42% ukupno pokretnih spermija, od čega najmanje 30% mora biti progresivno pokretno (kreću se ravno ili u velikim krugovima). Jedan od najstrožih kriterija je morfologija, gdje se normalnim smatra nalaz s najmanje 4% spermija pravilnog oblika.
Što ako nalaz nije uredan?
Ako rezultati spermiograma pokažu abnormalnosti, to je signal za daljnju obradu i konzultaciju s urologom ili andrologom, specijalistom za muško reproduktivno zdravlje. Ovisno o nalazu, liječnik može preporučiti dodatne pretrage kao što su hormonska analiza iz krvi (testosteron, FSH, LH), ultrazvuk testisa radi isključivanja fizičkih problema poput varikokele (proširene vene u mošnjama) ili genetsko testiranje. Mnogi uzroci lošeg nalaza spermiograma su rješivi. Primjerice, upale i infekcije genitalnog trakta mogu se liječiti antibioticima, dok se hormonalni disbalansi mogu korigirati terapijom. Čak i kod težih oblika muške neplodnosti, moderne metode potpomognute oplodnje, kao što je intracitoplazmatska injekcija spermija (ICSI), omogućuju uspješno začeće korištenjem samo jednog kvalitetnog spermija.
Mnogi uzroci lošeg nalaza spermiograma su rješivi. Primjerice, upale i infekcije genitalnog trakta mogu se liječiti antibioticima, dok se hormonalni disbalansi mogu korigirati terapijom. Čak i kod težih oblika muške neplodnosti, moderne metode potpomognute oplodnje, kao što je intracitoplazmatska injekcija spermija (ICSI), omogućuju uspješno začeće korištenjem samo jednog kvalitetnog spermija.
Promjene u životnim navikama mogu značajno poboljšati kvalitetu sjemena i povećati šanse za prirodno začeće. Prestanak pušenja, smanjenje unosa alkohola, održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelovježba i uravnotežena prehrana bogata antioksidansima dokazano pozitivno utječu na sve parametre spermiograma. Također je važno izbjegavati pregrijavanje testisa, što znači izbjegavanje uskog donjeg rublja, vrućih kupki i sauna. Spermiogram je stoga više od samog testa; on je prozor u cjelokupno zdravlje muškarca i prvi, ali presudan korak koji paru pruža jasne smjernice i otvara put prema uspješnom liječenju i ostvarenju roditeljstva. ( Ordinacija.hr )
