Zaboravljanje imena, traženje pravih riječi i zagubljeni predmeti česti su s godinama, no stručnjaci upozoravaju na simptome koje ne treba ignorirati.
S godinama se mnogima događa da se ne mogu odmah sjetiti nečijeg imena, zaborave zašto su ušli u određenu prostoriju ili im treba više vremena da pronađu pravu riječ. Iako takve situacije mogu izazvati zabrinutost, povremeni problemi s pamćenjem često su sasvim normalan dio starenja. No kako prepoznati kada zaboravljivost prelazi granice uobičajenih promjena i može upućivati na demenciju?
Gotovo polovica starijih odraslih osoba brine se zbog mogućnosti razvoja demencije, a svaki trenutak zaboravljivosti može potaknuti strah da se događa nešto ozbiljnije. Ipak, starenje mozga ne izgleda jednako kod svih. Dok neki ljudi i u devedesetima postižu iznimno dobre rezultate na kognitivnim testovima, kod drugih se određene promjene počinju javljati mnogo ranije.
– Na mnogim kognitivnim testovima najbolje rezultate u prosjeku postižemo oko 30. godine, nakon čega počinje postupno opadanje. Sasvim je normalno da se s godinama mijenja način na koji funkcioniramo, kako na testiranjima tako i u svakodnevnim situacijama – objašnjava dr. Carolyn Fredericks, docentica neurologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale.
Pet promjena u pamćenju koje su uobičajene s godinama
Jedna od čestih promjena jest sporije usvajanje novih informacija. Starijim osobama može trebati više vremena da nauče koristiti nove funkcije pametnog telefona ili neki računalni program. Također, informacije će možda morati ponoviti nekoliko puta prije nego što ih zapamte. To samo po sebi nije razlog za zabrinutost.
Druga česta pojava su poteškoće s pronalaženjem odgovarajuće riječi. Neuropsiholog dr. Robert Underwood objašnjava kako je takozvani fenomen „na vrhu jezika”, kada znamo koju riječ želimo izgovoriti, ali je se ne možemo odmah sjetiti, vrlo čest s godinama. Riječ ili ime obično nam se ipak vrati u pamćenje nakon nekoliko sekundi ili minuta.
Uobičajeno je i da ponekad uđemo u prostoriju i zaboravimo po što smo došli. Primjerice, krenuli smo po punjač za mobitel, ali nas je nešto drugo usput omelo. Često se tek nakon izlaska iz prostorije ponovno sjetimo što smo namjeravali napraviti. Stručnjaci takve situacije smatraju karakterističnima za zdravo starenje.
S godinama možemo češće i zagubiti predmete poput naočala, ključeva ili mobitela. Ako ih nakon nekog vremena ipak pronađemo i takve situacije ne ometaju naše svakodnevne aktivnosti, najčešće nema razloga za zabrinutost.
Posljednja promjena odnosi se na multitasking, odnosno istodobno obavljanje više zadataka. Ono što nam je nekada bilo jednostavno, poput kuhanja, odgovaranja na e-mailove i pospremanja u isto vrijeme, može postati zahtjevnije. Starijim osobama često je lakše usredotočiti se na jednu aktivnost umjesto pokušavati obaviti nekoliko njih odjednom.
Kada zaboravljivost može biti znak demencije?
Ključna razlika između uobičajenih promjena povezanih sa starenjem i mogućih znakova demencije jest u tome koliko one utječu na svakodnevno funkcioniranje.
Zabrinjavajuće je ako osoba počne često ponavljati ista pitanja, čak i nakon što je na njih dobila odgovor. Primjerice, članovi obitelji mogu primijetiti da ih osoba pita isto pitanje nekoliko puta u kratkom razdoblju.
Dodatni razlog za provjeru jest ako se osoba počne gubiti na poznatim rutama, primjerice tijekom vožnje kući iz trgovine, ili zaboravlja informacije koje je godinama dobro poznavala, poput imena dugogodišnjeg poslodavca ili bliskih ljudi iz prošlosti.
Važno je obratiti pozornost i na promjene u govoru. Povremeno nemogućnost prisjećanja određene riječi nije neobična, ali zabrinjavajuće može biti ako osoba počne pogrešno imenovati predmete. Primjerice, traži vilicu, ali umjesto nje izgovori riječ ubrus.
– Trebalo bi nas zabrinuti kada se problemi s pamćenjem i razmišljanjem pogoršavaju, događaju sve češće i počinju ometati svakodnevni život. Posebno ako osoba više ne može uspješno obavljati aktivnosti koje je prije obavljala bez poteškoća – upozorava Underwood.
Ako promjene postanu toliko izražene da osoba treba pomoć drugih pri obavljanju aktivnosti koje je prije mogla samostalno izvršavati, važno je potražiti liječničku procjenu.
Ipak, nije svaka promjena pamćenja znak demencije. Poteškoće mogu biti povezane i s nedostatkom sna, novim lijekovima ili promjenama raspoloženja, primjerice zbog stresa. Neki od tih uzroka mogu se liječiti, a problemi s pamćenjem nakon njihova rješavanja mogu se povući.
Kako smanjiti rizik od demencije?
Dobra je vijest da na dio čimbenika rizika za demenciju možemo utjecati. Prema riječima dr. Fredericks, gotovo 50 posto rizika povezano je s promjenjivim čimbenicima, na koje možemo djelovati tijekom života.
Među važnim koracima su kontrola povišenog kolesterola i dijabetesa, pravodobno prepoznavanje i liječenje gubitka sluha, redovita tjelesna aktivnost te uravnotežena prehrana. Posebno se ističe MIND prehrana, koja kombinira načela mediteranske prehrane i prehrane namijenjene očuvanju zdravlja mozga.
Važno je i pravodobno prepoznati i liječiti depresiju, izbjegavati pušenje te voditi računa o kvalitetnom snu. Iako na sve čimbenike, uključujući genetsku predispoziciju, ne možemo utjecati, stručnjaci naglašavaju da ne treba čekati ako primijetimo zabrinjavajuće promjene.
– Ako ste zabrinuti zbog svojeg pamćenja, javite se liječniku što prije. Danas postoje mogućnosti liječenja i lijekovi koji mogu biti korisni, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati problem – zaključuje Underwood.
(Ordinacija.hr)
