Praktični vodič za prepoznavanje simptoma potresa mozga kod djece i odraslih te savjeti za siguran oporavak.
Potres mozga je blaga traumatska ozljeda mozga koja privremeno utječe na njegovu funkciju. Iako učinci često traju kratko, mogu uključivati glavobolje, poteškoće s koncentracijom i pamćenjem, promjene ravnoteže, raspoloženja te poremećaje sna.
Do potresa mozga najčešće dolazi zbog udarca u glavu ili tijelo koji mijenja funkciju mozga. Važno je napomenuti da potres mozga ne uzrokuje svaka ozljeda glave. Neki potresi mozga mogu uzrokovati gubitak svijesti, ali većina osoba to ne doživi.
Najčešći uzroci su padovi, dok su potresi mozga česti i kod sportaša u kontaktnim sportovima, poput nogometa, hokeja, ragbija ili boksa. Većina ljudi se u potpunosti oporavi nakon potresa mozga, ali pratnja simptoma i pravilno liječenje su ključni.
Simptomi potresa mozga
Simptomi mogu biti suptilni i ponekad se ne pojavljuju odmah. Mogu trajati danima, tjednima, pa čak i dulje.
Najčešći simptomi nakon blage ozljede mozga uključuju:
- Glavobolju
- Zbunjenost i dezorijentaciju
- Gubitak pamćenja (amnezija), osobito vezan za događaj koji je izazvao potres
Fizički simptomi mogu biti:
- Zvonjenje u ušima
- Mučnina i povraćanje
- Umor ili pospanost
- Zamagljen vid
Dodatni simptomi uključuju:
- Osjećaj zbunjenosti ili “maglenog” stanja
- Vrtoglavicu ili “gledanje zvijezda”
- Poteškoće u ravnoteži
Promatrači mogu primijetiti:
- Privremeni gubitak svijesti (iako se ne javlja kod svih)
- Nejasan ili otežan govor
- Odgođen odgovor na pitanja
- Zbunjen, izgubljen izgled
- Ponavljanje istih pitanja
Neki simptomi se javljaju odmah, dok drugi mogu biti odgođeni i pojaviti se danima nakon ozljede, uključujući:
- Poteškoće s koncentracijom i pamćenjem
- Promjene raspoloženja, razdražljivost ili depresija
- Osjetljivost na svjetlo i buku
- Problemi sa spavanjem
- Promjene u okusu i mirisu
Simptomi kod djece
Kod dojenčadi i male djece potrese mozga je teško prepoznati jer ne mogu opisati kako se osjećaju. Znakovi mogu uključivati:
- Očajan ili zbunjen izgled
- Letargiju i brzo umaranje
- Razdražljivost i loše raspoloženje
- Gubitak ravnoteže i nesigurno hodanje
- Pretjerano plač
- Povraćanje
- Promjene u obrascima spavanja ili prehrane
- Nedostatak interesa za omiljene igračke
Kada posjetiti liječnika
Treba se obratiti stručnjaku unutar 1–2 dana ako vi ili vaše dijete doživite ozljedu glave, čak i bez potrebe za hitnom intervencijom.
Hitnu pomoć treba potražiti ako se jave:
- Ponavljano povraćanje ili mučnina
- Gubitak svijesti dulji od 30 sekundi
- Glavobolja koja se pogoršava
- Krv ili tekućina iz nosa ili ušiju
- Promjene vida (npr. različite veličine zjenica)
- Zvonjenje u ušima koje ne prolazi
- Slabost u rukama ili nogama
- Promjene u ponašanju ili zbunjenost
- Otežan ili nejasan govor
- Očite promjene mentalnih funkcija
- Poremećaji koordinacije (nespretno hodanje ili posrtanje)
- Napadaji ili konvulzije
- Vrtoglavica koja ne prolazi ili se vraća
- Pogoršanje simptoma s vremenom
- Velike kvrge ili modrice na glavi, osobito kod dojenčadi mlađe od 12 mjeseci
Potres mozga kod sportaša
Nikada se ne smije odmah vraćati igri ili intenzivnoj aktivnosti. Stručnjaci preporučuju da sportaši – odrasli, djeca i adolescenti – ne nastave igrati isti dan kada dođe do ozljede. Čak i sumnja na potres mozga zahtijeva izbjegavanje aktivnosti koje mogu izazvati novi udarac. Povratak učenju i fizičkoj aktivnosti mora biti postupan, individualiziran i uvijek pod nadzorom stručnjaka.
Uzroci potresa mozga
Tijekom potresa mozga mozak se pomiče naprijed-natrag unutar lubanje. Ovo kretanje može biti uzrokovano:
- Snažnim udarcem u glavu, vrat ili gornji dio tijela
- Naglim ubrzanjem ili usporavanjem glave, npr. kod prometne nesreće, pada s bicikla ili sportskog sudara
Takva kretanja mogu uzrokovati kratkotrajnu promjenu funkcije mozga, a ponekad i krvarenje u ili oko mozga, što može izazvati dugotrajnu pospanost, zbunjenost ili čak smrt. Svaka osoba koja doživi ozljedu mozga treba biti pažljivo praćena u satima nakon ozljede i potražiti hitnu pomoć ako se simptomi pogoršaju.
Rizični faktori
Rizik od potresa mozga povećavaju:
- Aktivnosti koje mogu uzrokovati padove, posebno kod djece i starijih
- Sportovi visokog rizika (nogomet, američki nogomet, hokej, ragbi, boks)
- Neupotreba zaštitne opreme
- Prometne nesreće, uključujući nesreće pješaka i biciklista
- Vojni sukobi ili fizičko zlostavljanje
- Prethodni potres mozga
Komplikacije potresa mozga
Moguće komplikacije uključuju:
- Posttraumatske glavobolje – koje traju danima ili tjednima
- Posttraumatska vrtoglavica – osjećaj vrtoglavice ili okretanja nekoliko dana ili tjedana
- Uporne postkonkuzivne tegobe – simptomi koji traju dulje od očekivanog, uključujući glavobolje, vrtoglavicu i poteškoće s razmišljanjem
- Učinak ponovljenih ozljeda – učinci više udaraca koji ne izazivaju simptome još se istražuju
- Sindrom drugog udarca – rijetka, ali opasna komplikacija kada dođe do drugog potresa prije nego što se prvi potpuno oporavi. Može dovesti do brzog oticanja mozga i smrti
Kako prevenirati potres mozga?
Rizik od potresa mozga može se smanjiti:
- Nosite zaštitnu opremu tijekom sporta i rekreacije
- Koristite kacigu pri biciklizmu, motociklizmu, snowboardingu i sličnim aktivnostima
- Vežite sigurnosni pojas u automobilu
- Osigurajte sigurno okruženje kod kuće – dobro osvijetljeni prostori, uklanjanje prepreka
- Zaštitite djecu – blokirajte stubišta i postavite zaštitu na prozore
- Redovito vježbajte radi jačanja mišića i poboljšanja ravnoteže
- Edukacija – informirajte trenere, sportaše i roditelje o potresima mozga i važnosti pravilnog ponašanja
(Ordinacija.hr)
