Novi međunarodni konsenzus donosi prve jasne preporuke koje milijunima ljudi s teškim alergijama olakšavaju odluku o primjeni adrenalina i pojašnjavaju kada nakon toga mogu sigurno ostati kod kuće.
Godinama su se pacijenti i roditelji djece s teškim alergijama suočavali s istom dvojbom tijekom reakcije: “Je li dovoljno loše za adrenalin?”. Ta je nesigurnost, pokazuju istraživanja, dovodila do opasnog podcjenjivanja anafilaksije. Šokantni podaci otkrivaju da tek 21 posto djece i svega sedam posto odraslih primi spasonosnu dozu epinefrina prije dolaska u bolnicu, što u nekim slučajevima dovodi do fatalnih ishoda. Sada je međunarodni panel od 34 stručnjaka iz sedam zemalja, predvođen liječnicima iz Dječje bolnice Cincinnati, objavio nove, revolucionarne smjernice koje imaju za cilj stati na kraj konfuziji i strahu, osnažujući pacijente da djeluju brzo i ispravno.
Ozbiljnost simptoma
Glavni fokus novih preporuka stavljen je na ozbiljnost simptoma, pružajući jasne i konkretne upute umjesto dosadašnjeg općenitog savjeta “ako ste u dvojbi, dajte injekciju”. Prema novom konsenzusu, adrenalin treba bez odgode primijeniti kod pojave bilo kakvih respiratornih simptoma, poput otežanog disanja, ponavljajućeg kašlja ili osjećaja stezanja u prsima. Jednako je hitno reagirati i na kardiovaskularne ili neurološke znakove kao što su vrtoglavica, nesvjestica ili gubitak svijesti. Upozorenje za hitnu primjenu su i teški simptomi u ustima, poput oticanja jezika, teški gastrointestinalni problemi poput povraćanja dva ili više puta, kao i kombinacija blažih simptoma iz dva različita organska sustava, na primjer osip uz jednu epizodu povraćanja.
Sigurnost pacijenta ostaje na prvom mjestu, stoga se aktivacija hitnih službi nalaže ako su prisutni teški znakovi poput plavih usana ili nesvjestice, bilo prije ili nakon primjene adrenalina. Također, ako simptomi poput vrtoglavice ili stezanja u grlu ne nestanu nakon injekcije, potreban je hitan medicinski nadzor.
Unatoč uvođenju fleksibilnijeg pristupa, smjernice jasno definiraju situacije u kojima je poziv hitnoj pomoći i dalje apsolutno obavezan. Sigurnost pacijenta ostaje na prvom mjestu, stoga se aktivacija hitnih službi nalaže ako su prisutni teški znakovi poput plavih usana ili nesvjestice, bilo prije ili nakon primjene adrenalina. Također, ako simptomi poput vrtoglavice ili stezanja u grlu ne nestanu nakon injekcije, potreban je hitan medicinski nadzor. Na posljetku, poziv hitnoj obvezan je i u slučaju bilo kakvih ograničenja, primjerice ako je osoba sama, ako je potrebna druga doza adrenalina, a rezervni uređaj nije dostupan, ili ako je pacijent udaljen više od pola sata od bolnice. Cjelovite smjernice za akutno zbrinjavanje anafilaksije ističu važnost pozicioniranja pacijenta, koji mora ležati ravno kako bi se izbjegao nagli pad tlaka.
Manje straha, više ispravnih odluka
Nove preporuke adresiraju i takozvanu “sivu zonu”, poput pojave izoliranih, ali umjerenih kožnih simptoma kao što je osip po cijelom tijelu bez drugih znakova reakcije. U takvim slučajevima, odluka ovisi o povijesti bolesti pacijenta. Ako je osoba ranije imala reakciju za koju su bile potrebne dvije ili više doza adrenalina, preporuka je primijeniti ga i u ovom slučaju. “Ovo je prekretnica u zbrinjavanju anafilaksije”, izjavio je dr. Timothy Dribin, glavni autor smjernica. Naglasio je kako će poboljšanje stope primjene epinefrina značajno smanjiti rizik od teških reakcija i smrtnih slučajeva. Važno je ponoviti da antihistaminici i kortikosteroidi nisu zamjena za adrenalin; oni mogu ublažiti kožne simptome, ali ne mogu zaustaviti gušenje ili pad krvnog tlaka.
Digitalna pomoć na dlanu
Kako bi ove ključne informacije bile što dostupnije u kritičnim trenucima, preporuke su dizajnirane za integraciju u digitalne alate. U suradnji s američkom Zakladom za astmu i alergije (AAFA) već je u razvoju aplikacija za pametne telefone. Cilj je da svatko, od pacijenata i roditelja do odgajatelja i nastavnika, može u stvarnom vremenu unijeti simptome i dobiti jasan savjet o daljnjim koracima. Ovakvi alati osigurat će da pacijenti kojima je potrebna hitna skrb istu i dobiju, dok će oni koji su stabilni moći izbjeći nepotreban stres i trošak odlaska u bolnicu. Individualni akcijski planovi koje su pacijenti dobili od svojih liječnika i dalje su na snazi, no ove međunarodne smjernice predstavljaju temelj za buduće, sigurnije i jednostavnije upravljanje anafilaksijom. ( Ordinacija.hr )
