Zdrav vaginalni mikrobiom štiti od infekcija, podržava trudnoću i čuva intimno zdravlje, stručnjaci savjetuju kako ga održati u ravnoteži.
Kad govorimo o mikrobiomu, najčešće mislimo na crijeva, no mikrobiom rodnice igra jednako važnu ulogu u zdravlju žena. Iako mu se do sada posvećivalo manje pažnje, piše BBC, uravnotežena zajednica bakterija u rodnici može zaštititi organizam od bolesti, pa čak i poboljšati ishode trudnoće.
Unutar rodnice postoji složen ekosustav tisuća bakterija, gljivica i virusa koji se natječu za hranjive tvari i prostor. Neke od tih bakterija imaju izuzetno pozitivan učinak na zdravlje – od sprječavanja infekcija do smanjenja rizika od neplodnosti, prijevremenog poroda ili raka vrata maternice. Ključnu ulogu imaju bakterije Lactobacillus, čija prisutnost smanjuje rizik od pobačaja, infertiliteta, prijevremenog poroda i čak raka.
Znanstvenici danas razvijaju testove i tretmane koji bi mogli omogućiti bolje upravljanje ovim mikroorganizmima. Ako se ispune očekivanja, riječ je o prvoj fazi personalizirane medicine u reproduktivnom zdravlju.
Kako se oblikuje vaginalni mikrobiom?
Tijekom djetinjstva rodnički mikrobiom uglavnom čine bakterije koje uspijevaju u uvjetima s niskim kisikom (anaerobne bakterije). S početkom puberteta i porastom estrogena dolazi do promjene – u rodnici se nastanjuju Lactobacillus bakterije, koje su posebno korisne za zdravlje.
Njihova prisutnost štiti od infekcija jer sprječava da štetni mikroorganizmi dobiju uporište. – One istiskuju patogene, natječući se za hranjive tvari i prostor – objašnjava Chrysi Sergaki, voditeljica mikrobioma pri UK Medicines and Healthcare products Regulatory Agency (MHRA). Osim toga, proizvode mliječnu kiselinu, koja čini rodnicu neprijateljskom za patogene, a mogu i regulirati lokalne imunološke odgovore te proizvoditi prirodne antibiotike.
S druge strane, poremećaj mikrobioma i gubitak Lactobacillus – stanje poznato kao vaginalna disbioza – povećava rizik od bakterijske vaginoze, gljivičnih infekcija i urinarnih infekcija, ali i spolno prenosivih bolesti poput HIV-a.
Primjerice, u Južnoj Africi žene s nižim udjelom Lactobacillus imaju veću šansu da se zaraze HIV-om. Isto vrijedi i za HPV, virus koji uzrokuje rak vrata maternice, vulve i rodnice. Žene s disbiozom dulje se oporavljaju od HPV infekcija i imaju veći rizik od razvoja raka.
– Mikrobiom je pomalo poput šume. U zdravoj šumi, nove biljke teško će se ukorijeniti jer postoji stabilan ekosustav. U rodnici s disbiozom, štetne bakterije ili virusi lakše se razmnožavaju – objašnjava Laura Goodfellow, klinička predavačica na University of Liverpool, UK.
Vaginalni mikrobiom i trudnoća
Zajednica bakterija u rodnici može utjecati i na šanse za začeće i uspješan razvoj trudnoće. Žene s nižim razinama Lactobacillus češće doživljavaju pobačaje ili ektopične trudnoće, a imaju i nešto veću šansu za prijevremeni porod (prije 37. tjedna).
S druge strane, Bifidobacterium, iako rjeđa, može biti zaštitna. Neke studije sugeriraju da disbioza može smanjiti i uspješnost postupaka potpomognute oplodnje (IVF). Glavni razlog povezan je s upalom – prirodnim odgovorom tijela na infekcije ili ozljede, koja u prekomjernoj količini može potaknuti neželjene ishode trudnoće. Žene s dovoljno Lactobacillus u rodnici imaju manje upalnih proteina, što može smanjiti rizik od prijevremenog poroda.
Kako očuvati zdrav vaginalni mikrobiom?
Što izbjegavati:
- Vaginalno tuširanje i agresivne higijenske proizvode – gelovi, sprejevi i maramice mogu narušiti mikrobiom i povećati rizik od bakterijske vaginoze, prijevremenog poroda ili upale zdjelice.
Što prakticirati:
- Korištenje barijernih kontraceptiva može zaštititi mikrobiotu rodnice – studije pokazuju da korisnici kondoma imaju veći udio Lactobacillus.
- Zdrava prehrana bogata vitaminima A, C, D i E, beta-karotenom, folatom i kalcijem. Pretilost i visok unos masti povezani su s disbiozom.
- Prestanak pušenja – studije pokazuju da pušenje smanjuje udio Lactobacillus i povećava rizik od bakterijske vaginoze i prijevremenog poroda.
- Općenito zdrav životni stil: dovoljno sna, hidratacija, povrće i voće, tjelesna aktivnost.
Nova istraživanja i personalizirana medicina
Istraživači s Imperial College London testiraju probiotik Lactin-V, koji sadrži živu bakteriju Lactobacillus crispatus, s ciljem smanjenja rizika od prijevremenih poroda kod žena visokog rizika.
Osim toga, stručnjaci razvijaju dijagnostičke alate koji bi mogli neinvazivno očitati „bakterijski otisak“ rodnice i predvidjeti rizik od pobačaja, prijevremenog poroda, neplodnosti ili raka, omogućujući raniju dijagnozu i personalizirane tretmane.
– Znamo da mikrobiom igra veliku ulogu u zdravlju, a sada sve više otkrivamo koliko je važan i u rodnici. Naša je misija približiti ovu naprednu znanost pacijenticama, brže, sigurno i učinkovito – kaže Sergaki.
(Ordinacija.hr)
