Kroz stvarne priče pacijenata, kirurg Uroš Ahčan otkriva što se događa iza vrata operacijske dvorane – od složenih rekonstrukcijskih zahvata do teških odluka, profesionalnih dvojbi i važnosti povjerenja između liječnika i pacijenta.
S četrnaest godina izgubio je obje šake i ozlijedio lice. Danas vozi automobil, kombajn i kamione, položio je vozački ispit za sve kategorije i živi aktivnim životom. Tek je ovo jedna od osobnih priča koje je u svojoj knjizi „Skalpel – iskrena priča o životu i radu kirurga” opisao prof. dr. sc. Uroš Ahčan, jedan od vodećih stručnjaka u području plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije u regiji, kirurg s više od 25 godina kliničkog iskustva.
Knjiga, koja ne govori samo o mogućnostima rekonstrukcijske kirurgije, već i o nevjerojatnoj ljudskoj snazi i želji za životom, predstavljena je jučer u zagrebačkom Novinarskom domu, u organizaciji Arsano Medical Group, a uz autora su o njoj govorili prof. prim. dr. sc. Rado Žic, prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, doc. prim. dr. sc. Sandra Morović i glumac Enis Bešlagić, Ahčanov dugogodišnji prijatelj.
Govoreći o knjizi, Bešlagić se našalio kako ga je čitanje natjeralo da preispita vlastitu svakodnevicu. – Kad sam počeo čitati knjigu, shvatio sam da ja ništa ne radim – rekao je kroz smijeh, no ono što ga je posebno dojmilo, dodao je, bila je količina vremena i pažnje koju Ahčan posvećuje svojim pacijentima.
Knjiga o životu iza operacijske dvorane
Iako naslov Skalpel upućuje na kirurški instrument, Ahčanova knjiga, poručio je, nije priručnik o operacijama ni prikaz medicinskih postupaka. Riječ je o osobnoj priči liječnika koji kroz stvarne događaje iz svoje karijere govori o pacijentima, teškim odlukama, uspjesima, komplikacijama, odgovornosti i svemu onome što se događa izvan pogleda javnosti.
– Sve su priče istinite. Možda su neka imena promijenjena. Ova je knjiga prvo bila ispisana skalpelom, djelima, a tek onda riječima – rekao je Ahčan predstavljajući svoje djelo. Objasnio je i zašto je smatrao važnim napisati knjigu u vremenu u kojem se odgovori na gotovo svako pitanje mogu dobiti u nekoliko sekundi.
– Knjige čuvaju ljudsko znanje, iskustvo, otkrića i sumnje. Dobra knjiga daje prostor za duboka pitanja i poziva nas da malo zastanemo i razmislimo – poručio je.
U knjizi se posebno osvrće na plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju, koju javnost često pogrešno poistovjećuje isključivo s estetskim zahvatima. Njezin je važan dio, ističe, upravo rekonstrukcija – ispravljanje deformacija nastalih zbog ozljeda, bolesti ili prirođenih anomalija. Pritom je upozorio i na opasnosti nekritičnog pristupa estetskoj kirurgiji, naglasivši da želja za promjenom izgleda ne smije biti važnija od sigurnosti pacijenta.
– U kirurgiji nije cilj učiniti najviše i pokazati snagu. Cilj je učiniti samo ono što pacijenti trebaju – precizno, sigurno i u pravo vrijeme – poručio je.
Povjerenje je jednako važno kao i stručnost
Koliko je odnos liječnika i pacijenta važan, na predstavljanju je govorila i prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, koja Ahčana upoznala tijekom liječenja karcinoma dojke i razgovora o mogućnostima rekonstrukcije. Iz perspektive pacijentice, istaknula je koliko je važno imati liječnika koji otvoreno razgovara i ne obećava nemoguće, nego jasno objašnjava što se može očekivati.
– Puno je lakše prepustiti se i imati povjerenja kada pred sobom imate liječnika koji s vama razgovara otvoreno, koji vam ne nudi brda i doline, nego govori o realnim stvarima koje možete očekivati – istaknula je. Dodala je i kako knjiga pokazuje koliko su za dobru medicinu važni predanost, znanje, poštovanje suradnika i spremnost na dijeljenje iskustva s mlađim generacijama liječnika.
O važnosti suradnje i povezivanja različitih područja medicine govorio je i prof. prim. dr. sc. Rado Žic, koji je istaknuo da plastična kirurgija povezuje kirurgiju i znanost, ali i umjetnost, psihologiju i nastojanje da se pacijentima na različite načine poboljša kvaliteta života. Posebno je izdvojio Kočanov doprinos rekonstrukciji dojke i inovacije koje su u tom području prihvaćene i izvan granica regije.
Skalpel tako čitatelju otvara vrata svijeta koji većina upozna tek kao pacijent ili član obitelji – svijeta u kojemu iza svakog zahvata stoje godine učenja, timski rad, teške odluke i velika odgovornost. No, prije svega, podsjeća da u središtu medicine uvijek mora ostati čovjek.
(Ida Balog)
