Dr. Marko Bebek objašnjava kako su precizna radioterapija, personalizirani pristup i nove tehnologije promijenili liječenje raka te omogućili učinkovitiju terapiju uz manje nuspojava i bolje očuvanje kvalitete života pacijenata.
Onkologija je u posljednjih desetak godina doživjela jednu od najvećih transformacija u povijesti medicine. Od pristupa u kojem su se pacijenti s istom dijagnozom često liječili prema sličnim protokolima do danas, kada govorimo o eri precizne i personalizirane medicine – liječenju koje uzima u obzir specifične karakteristike tumora, ali i individualne potrebe svakog pacijenta. Poseban napredak vidljiv je u području radioterapije, gdje su nove tehnologije omogućile dosad nezamislivu razinu preciznosti, bolje praćenje tumora tijekom liječenja i znatno smanjenje izloženosti okolnog zdravog tkiva.
Suvremene metode poput slikovno vođene i adaptivne radioterapije, stereotaktičkih tehnika (SBRT i SRS) te primjene umjetne inteligencije mijenjaju način na koji liječnici pristupaju liječenju tumora – omogućuju kraće i učinkovitije terapije uz očuvanje funkcije i kvalitete života pacijenata. No napredak ne donose samo uređaji i tehnologija, već prije svega multidisciplinarni timovi, iskustvo stručnjaka i sposobnost da se svaka inovacija pravilno primijeni kod pravog pacijenta.
Upravo zato razvoj moderne onkologije zahtijeva povezivanje vrhunske medicinske stručnosti, kontinuirane edukacije i pristupa najnovijim znanstvenim spoznajama, kako bi se pacijentima omogućilo liječenje prema najvišim svjetskim standardima.
O razvoju moderne onkologije, ulozi novih tehnologija u liječenju raka, važnosti personaliziranog pristupa te izazovima uvođenja najnovijih terapijskih standarda u hrvatski zdravstveni sustav razgovarali smo s dr. Markom Bebekom, dr. med., medicinskim direktorom UPMC Hillman Cancer Centera Hrvatska, specijalistom onkologije i radioterapije s primarnim područjem interesa na genitourinarne karcinome.
Kako biste opisali najvažnije promjene koje su se u posljednjih 10-15 godina dogodile u onkologiji, posebno u području radioterapije?
Onkologija je iz ere “jednog pristupa za sve” ušla u eru preciznog, individualiziranog liječenja, a ta je promjena posebno vidljiva u radioterapiji. Danas tumor možemo svakodnevno vidjeti na uređaju, pratiti njegovo pomicanje, preciznije oblikovati dozu i zaštititi zdrave organe. To ujedno znači da danas pacijentu često možemo dati veću dozu terapije usmjerene na tumor, a istovremeno bolje nego prije poštedjeti okolno zdravo tkivo. Konkretno, zahvaljujući novoj tehnologiji te ovisno o dijagnozi, tradicionalno liječenje s više frakcija koje je zahtijevalo 20 do 45 pojedinačnih tretmana, sada je zamijenjeno sa samo pet, pa čak i jednom frakcijom, uz zadržavanje visoke preciznosti i minimalne izloženosti zdravog tkiva.
Koje se danas smatraju najvažnijim “novim generacijama” metoda liječenja tumora – i po čemu se razlikuju od klasičnih pristupa?
Suvremene metode liječenja omogućuju nam visoku preciznost liječenja i maksimalnu zaštitu okolnog zdravog tkiva, kao i sve bolju prevenciju i otkrivanje kancerogenih promjena u ranim fazama, kad su mogućnosti izlječenja puno veće. Kao što su imunoterapija i ciljane terapije promijenile sistemsko liječenje raka, tako su stereotaktička radioterapija tijela (SBRT) i stereotaktička radiokirurgija (SRS), slikovno vođena i adaptivna radioterapija promijenile lokalno liječenje tumora. Danas više ne govorimo samo o zračenju, nego o preciznoj terapiji, uz maksimalno očuvanje zdravog tkiva.
Sve se više govori o personaliziranoj medicini u onkologiji. Što to konkretno znači u svakodnevnoj kliničkoj praksi?
Personalizirana medicina uzima u obzir informacije o organu odakle potječe tumor, proširenosti i biologiji tumora, genetskim karakteristikama, dobi pacijenta, općem zdravstvenom stanju i očekivanjima pacijenta. Procjena je kompleksna, a odluka o vrsti terapije se donosi dogovorom između onkologa i pacijenta, pa zato dva pacijenta s istom vrstom raka danas mogu dobiti potpuno različite terapijske preporuke. Naš je cilj pronaći liječenje koje pruža najbolju šansu za izlječenje ili dugotrajnu kontrolu bolesti uz najmanji mogući utjecaj na kvalitetu života.
Koliku ulogu danas imaju tehnologije poput MR vođene radioterapije i adaptivnog planiranja liječenja?
Ogromnu – jer one rješavaju jedan od najvećih problema radioterapije: tumor i organi nisu svaki dan na istom mjestu. Kod klasičnog pristupa radimo plan na početku i zatim ga koristimo kroz cijeli tijek liječenja. Kod MR vođene radioterapije i adaptivnog planiranja plan možemo prilagođavati stvarnoj anatomiji pacijenta određenog dana. To je kao razlika između liječenja prema staroj fotografiji i liječenja prema slici uživo. Važno je naglasiti da nije svaka tehnologija potrebna za svakog pacijenta. Stručnost centra nije samo u tome da ima tehnologiju, nego da zna kada je koristiti, kod koga donosi stvarnu korist i kako je sigurno implementirati.
Kako suvremeni pristupi zračenju utječu na odnos između učinkovitosti liječenja i očuvanja zdravog tkiva?
Cilj moderne radioterapije nije samo uništiti tumor. Cilj je uništiti tumor i pritom sačuvati čovjeka – njegovu funkciju, energiju i kvalitetu života. Uporabom naprednih modernih tehnologija i umjetne inteligencije nastojimo pacijentima osigurati kraće liječenje, manji broj dolazaka, manje akutnih nuspojava i šansu da tijekom i nakon terapije pacijent vodi normalan život.
Gdje se danas u svijetu najbrže razvijaju inovacije u radioterapiji i onkologiji – u tehnologiji, biologiji tumora ili organizaciji sustava?
Najbrži napredak događa se upravo na sjecištu ta tri područja. Najmoderniji centri, poput UPMC Hillman Cancer Centera, nisu oni koji imaju samo najbolji uređaj, nego oni koji imaju kompetentan tim, ulažu u poboljšanje svojih internih procedura i procesa, posvećeni su medicini utemeljenoj na dokazima i svojim istraživačkim radom i kliničkom praksom svakodnevno pridonose napretku medicine i onkologije.
Koliko su nove metode poput stereotaktičkih tehnika (SBRT) već postale standard u razvijenim zdravstvenim sustavima, a koliko su još uvijek u fazi šire implementacije?
SBRT je standard liječenja u razvijenim zdravstvenim sustavima. U zapadnoeuropskim zemljama SBRT se u vodećim centrima koristi već više od 15 godina. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu nacionalna implementacija plućnog SABR/SBRT-a počela je oko 2009. godine. Indikacije za SBRT neprestano se šire, ali i broj pacijenata je sve veći. SBRT zahtijeva visoku razinu iskustva, strogu selekciju bolesnika i preciznu kontrolu kvalitete. Mi u UPMC-u u Zaboku također koristimo SBRT u liječenju pacijenata, a iznimno mi je drago što od siječnja ove godine imamo i ugovor s HZZO-om, zahvaljujući kojem pacijenti i na uputnicu mogu doći k nama u UPMC na stereotaktički kirurški zahvat (SBRT), kao i na PET-CT.
Koliko je važna integracija različitih specijalnosti (onkologija, kirurgija, radiologija, medicinska fizika) u donošenju odluka o liječenju?
Presudna! Moderna onkologija više ne može funkcionirati kao odluka jednog liječnika. Pacijent ne bi trebao donijeti odluku o svom liječenju na temelju mišljenja specijalista jedne struke, nego na temelju zajedničke preporuke tima stručnjaka.
Kako izgleda proces uvođenja novih tehnologija u kliničku praksu – od kliničkih studija do svakodnevnog liječenja pacijenata?
Proces mora biti vrlo kontroliran i ponekad je dugotrajan. Nova tehnologija ne uvodi se zato što je moderna, nego zato što postoje dokazi da pacijent od nje ima korist. Put kreće od objave kliničkih podataka, procjena međunarodnih smjernica i iskustava vodećih centara, edukacije tima, izrada lokalnih protokola, kontrole kvalitete, liječenja prvih pacijenata uz pojačan nadzor, praćenje ishoda i nuspojava te stalnog unapređenja protokola.
Koliko su važna međunarodna iskustva i centri izvrsnosti kao što je UPMC Hillman Cancer Center u širenju novih standarda liječenja?
Izuzetno su važna jer najbrži put do kvalitetne implementacije nije da svatko počinje od nule, nego da koristimo iskustvo centara koji su već prošli taj put. UPMC Hillman Cancer Center kao velika međunarodna onkološka i neprofitna mreža omogućuje razmjenu protokola, konzultacije, edukaciju, usporedbu ishoda i pristup načinu razmišljanja koji postoji u vrhunskim akademskim centrima. Kao neprofitna organizacija, UPMC konstantno ulaže u istraživanja, programe i kapital kako bi ubrzao tempo novih znanstvenih otkrića i osigurao pacijentima najnovije inovacije u liječenju.
S kojim se najvećim izazovima susreću zdravstveni sustavi poput hrvatskog kada žele implementirati najmodernije metode liječenja – infrastruktura, edukacija, financiranje ili nešto četvrto?
Najveći izazov nije samo novac, iako je financiranje važno. Izazov je kombinacija više elementa: infrastruktura, edukacija, vrijeme i organizacija te financije. Hrvatska ima odlične stručnjake, ali da bi moderna radioterapija bila široko dostupna, moramo kontinuirano ulagati u opremu, edukaciju (posebno onkoloških medicinskih sestara i radioloških tehnologa), medicinsku fiziku i digitalizaciju.
Kako vidite budućnost onkologije u sljedećih 10 godina – hoće li fokus biti više na ranom otkrivanju, preciznijim terapijama ili kombinaciji različitih modaliteta liječenja?
Budućnost će biti kombinacija triju smjerova: ranije otkrivanje, preciznije liječenje i pametnije kombiniranje terapija. Cilj UPMC Hillman Cancer Centera je da tu budućnost ne čekamo pasivno, nego da je već sada uvodimo u svakodnevnu praksu.
(Ida Balog)
