Od zdravlja srca i smanjenja upalnih procesa do moguće bolje regulacije glukoze – saznajte zašto ovaj aromatični mediteranski začin postaje sve zanimljiviji znanstvenicima i nutricionistima.
Ako još niste čuli za sumak ili ga nikada niste koristili u kuhinji, možda je vrijeme da upoznate jedan od najzdravijih začina mediteranske i bliskoistočne gastronomije. Ovaj intenzivno crveni prah karakterističnog kiselkastog okusa stoljećima se koristi za obogaćivanje jela, ali i u tradicionalnoj medicini, gdje se cijenio zbog svojih mogućih blagotvornih učinaka na zdravlje.
Posljednjih godina sumak privlači sve veću pozornost znanstvenika, ponajviše zbog visokog udjela antioksidansa i drugih bioaktivnih spojeva koji bi mogli pomoći u zaštiti organizma od kroničnih bolesti.
Što je zapravo sumak?
Sumak se dobiva od osušenih i samljevenih plodova biljke Rhus coriaria, poznate i kao sirijski sumak. Riječ je o grmu koji raste na području Mediterana, Bliskog istoka, Azije i sjeverne Afrike, a njegovi sitni rubin-crveni plodovi nakon sušenja pretvaraju se u aromatičan začin prepoznatljive boje i okusa.
Iako ga mnogi povezuju s otrovnim rujem, riječ je o potpuno različitim biljkama. Jestivi sumak ima tamnocrvene plodove i siguran je za konzumaciju, dok otrovni ruj razvija bijele bobice te može izazvati ozbiljne alergijske reakcije.
U kuhinjama Libanona, Sirije, Armenije, Irana i drugih zemalja Bliskog istoka sumak je nezaobilazan sastojak brojnih salata, mesnih jela, umaka i marinada, a ujedno je i glavni sastojak poznate začinske mješavine za’atar.
Zašto se sumak smatra zdravim začinom?
Iako se o njegovom nutritivnom sastavu još uvijek provode istraživanja, dosadašnje spoznaje pokazuju da sumak sadrži prehrambena vlakna, nezasićene masne kiseline, vitamine C, A i vitamine B skupine te velik broj biljnih spojeva s antioksidativnim djelovanjem.
Upravo su antioksidansi razlog zbog kojeg je ovaj začin posljednjih godina sve češće predmet znanstvenih istraživanja. Sumak obiluje polifenolima, flavonoidima, antocijaninima i taninima – spojevima koji pomažu neutralizirati slobodne radikale, smanjiti oksidativni stres i ublažiti upalne procese u organizmu.
Stručnjaci smatraju da prehrana bogata antioksidansima može pridonijeti smanjenju rizika od razvoja brojnih kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i krvnih žila te određene vrste raka. Iako se sumak ne može promatrati kao lijek, njegovo redovito uključivanje u uravnoteženu prehranu može biti jedan od načina povećanja ukupnog unosa zaštitnih biljnih spojeva.
Mogao bi pomoći u regulaciji šećera u krvi
Jedno od područja koje najviše zanima istraživače jest utjecaj sumaka na metabolizam glukoze.
U nekoliko manjih kliničkih istraživanja osobe s dijabetesom tipa 2 koje su tijekom tri mjeseca svakodnevno konzumirale tri grama sumaka imale su niže vrijednosti šećera u krvi te bolje pokazatelje antioksidativne zaštite u usporedbi s ispitanicima koji su uzimali placebo.
Neka su istraživanja pokazala i poboljšanu osjetljivost na inzulin, što upućuje na mogućnost da bi sumak u budućnosti mogao imati ulogu kao dodatak zdravoj prehrani osoba s poremećenom regulacijom glukoze. Međutim, stručnjaci naglašavaju da su potrebna veća i kvalitetnija istraživanja prije nego što se mogu donijeti konačni zaključci.
Doprinosi zdravlju srca i smanjenju upale
Osim što je bogat antioksidansima, sumak sadrži i oleinsku te linolnu kiselinu – nezasićene masne kiseline koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.
Njegovi biljni spojevi mogli bi pomoći u smanjenju kronične upale, procesa koji se povezuje s razvojem ateroskleroze, dijabetesa i drugih metaboličkih bolesti. Upravo zbog toga sumak se sve češće navodi među začinima s potencijalno najizraženijim protuupalnim djelovanjem.
Može pomoći i nakon tjelesne aktivnosti
Zanimljivi rezultati zabilježeni su i u istraživanjima koja su proučavala utjecaj sumaka na oporavak organizma nakon vježbanja.
Sudionici koji su tijekom četiri tjedna pili napitak sa sumakom prijavili su manje bolova u mišićima nakon tjelesne aktivnosti, a istodobno su imali i više razine antioksidansa u krvi. Iako su rezultati obećavajući, znanstvenici ističu da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se potvrdio ovaj učinak.
Vrijedan saveznik probave i općeg zdravlja
Osim antioksidansa, sumak sadrži i prehrambena vlakna koja pridonose zdravlju probavnog sustava i crijevne mikrobiote. Vitamini C i A dodatno sudjeluju u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, pri čemu vitamin C doprinosi stvaranju kolagena i zdravlju kože, dok je vitamin A važan za očuvanje vida i normalno funkcioniranje imunosnog sustava.
Vitamini B skupine uključeni su u proizvodnju energije te rast i obnovu stanica, zbog čega sumak, iako se koristi u malim količinama, predstavlja vrijedan dodatak raznovrsnoj prehrani.
Kako ga koristiti u kuhinji?
Jedna od najvećih prednosti sumaka jest njegova svestranost. Njegov svjež, blago limunast i ugodno kiselkast okus omogućuje da u mnogim jelima zamijeni limunov sok ili ocat.
Odlično se slaže s pečenim povrćem, ribom, piletinom i drugim vrstama mesa, ali i s rižom, kus-kusom, mahunarkama, salatama i raznim umacima poput humusa, tzatzikija ili baba ghanousha. Često se dodaje marinadama ili se njime neposredno prije posluživanja posipaju gotova jela kako bi dobila dodatnu svježinu i intenzivniju aromu.
Posebno se dobro kombinira s mentom, maslinovim uljem i sezamom, zbog čega je nezaobilazan sastojak brojnih tradicionalnih bliskoistočnih recepata.
Postoje li rizici?
Za većinu ljudi sumak je siguran za konzumaciju i dosadašnja istraživanja nisu pokazala ozbiljnije nuspojave.
Ipak, osobe alergične na indijski oraščić ili mango trebale bi biti oprezne jer pripadaju istoj biljnoj porodici. Također, osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje šećera u krvi trebale bi se prije redovite konzumacije ili uzimanja dodataka prehrani sa sumakom posavjetovati s liječnikom.
Iako nije čudotvoran lijek, sumak je izvrstan primjer kako jedan jednostavan začin može istodobno obogatiti okus hrane i povećati unos vrijednih biljnih spojeva. Upravo zato sve češće pronalazi mjesto i izvan tradicionalne bliskoistočne kuhinje – na tanjurima svih koji žele jesti raznovrsnije i zdravije.
(Ordinacija.hr)
