Prekid bliskog prijateljstva može pokrenuti snažnu emocionalnu reakciju – od tuge i osjećaja odbacivanja do tjeskobe, usamljenosti i straha od novih odnosa. Stručnjaci objašnjavaju što se pritom događa u mozgu i kako si pomoći.
Prekid prijateljstva nije rijetkost, no o njegovim emocionalnim posljedicama govori se mnogo manje nego o prekidu romantične veze. Ipak, gubitak osobe koja nam je bila važna može izazvati snažnu tugu, osjećaj odbacivanja, usamljenost i tjeskobu, a reakcije se mogu odraziti i na funkcioniranje mozga.
Prijateljstva se tijekom života mijenjaju, a neka s vremenom jednostavno prestanu postojati. Ponekad završavaju nakon sukoba ili izdaje, a ponekad se ljudi postupno udalje zbog promjena životnih okolnosti, interesa i prioriteta. Način na koji prijateljstvo završava pritom može imati važnu ulogu u tome kako ćemo doživjeti gubitak. Nejasan završetak, bez razgovora i osjećaja zaključivanja, može ostaviti posebno snažan osjećaj zbunjenosti i nerazriješenosti.
Kako prekid prijateljstva utječe na mozak?
Gubitak bliskog prijatelja nije samo emocionalno iskustvo. Na njega reagira i mozak, koji može promjenu doživjeti kao svojevrsnu prijetnju.
Neurologinja Lisa Shulman, autorica knjige Before and After Loss: A Neurologist’s Perspective on Loss, Grief, and Our Brain, za Verywell Mind, objašnjava da se u takvoj situaciji može aktivirati amigdala, područje mozga povezano s emocionalnim reakcijama i prepoznavanjem prijetnje.
Amigdala neprestano prati okolinu tražeći moguće znakove opasnosti. Kada emocionalni stres dosegne određeni prag, ona pokreće reakciju „alarma“ te niz neurokemijskih procesa koji pripremaju organizam na odgovor na stres.
Zbog toga prekid bliskog prijateljstva može izazvati vrlo stvarne fizičke i psihološke reakcije. Osoba može osjećati napetost, nemir, tugu, imati problema sa spavanjem ili stalno razmišljati o tome što se dogodilo.
Promjene u neurotransmiterima mogu utjecati na raspoloženje
Prema psihijatrici Sharon Batisti, u reakciju na emocionalni gubitak mogu biti uključeni neurotransmiteri poput serotonina, dopamina i noradrenalina, koji sudjeluju u regulaciji raspoloženja, osjećaja nagrade i odgovoru organizma na stres.
Poremećaj serotoninskog sustava može biti povezan s promjenama raspoloženja, dok smanjenje dopamina može pridonijeti anhedoniji – stanju u kojem osoba teško osjeća zadovoljstvo u aktivnostima koje su joj ranije bile ugodne.
Istodobno, noradrenalin, koji ima važnu ulogu u stresnom odgovoru organizma, može biti povišen. To može pridonijeti pojačanom osjećaju tjeskobe tijekom razdoblja tugovanja.
Zašto nas uspomene na bivšeg prijatelja mogu toliko pogoditi?
Jedan od razloga zbog kojih je prekid prijateljstva ponekad teško preboljeti jest činjenica da su sjećanja snažno povezana s emocijama. Prema dr. Shulman, emocionalni dio mozga može s vremenom postati osjetljiviji na različite podsjetnike na gubitak. To mogu biti fotografije, određena mjesta, pjesme, zajedničke aktivnosti ili čak sitnice koje nas podsjete na osobu.
Tada emocionalne komponente sjećanja mogu nadjačati kognitivni dio obrade iskustva, odnosno sposobnost da situaciju sagledamo racionalnije. Posljedica mogu biti pojačana tjeskoba, depresivno raspoloženje i problemi sa spavanjem. Zato se može dogoditi da osoba racionalno zna da je prijateljstvo završilo, ali je neki sasvim običan podsjetnik ponovno vrati u snažne emocije povezane s tim odnosom.
Gubitak prijatelja može izazvati oblik tugovanja
Iako se o tugovanju najčešće govori u kontekstu smrti bliske osobe ili prekida romantične veze, i kraj važnog prijateljstva može izazvati vrlo snažan osjećaj gubitka.
Klinička psihologinja Sabrina Romanoff ističe da gubitak bliskog prijatelja može pokrenuti proces tugovanja, dok psihoterapeutkinja Stevie Blum opisuje iskustvo kao nešto što može nalikovati tugovanju nakon smrti.
Posebno je težak oblik takozvanog ambivalentnog ili nejasnog gubitka. Riječ je o situaciji u kojoj je osoba koju smo izgubili i dalje živa, ali više nije dio našeg života na način na koji smo navikli.
Takav gubitak može biti posebno zbunjujući jer često nema jasnog završetka. Ako se prijateljstvo samo postupno ugasilo ili je komunikacija naglo prestala bez objašnjenja, osoba može dugo tražiti odgovor na pitanje što je pošlo po zlu. Upravo nedostatak zaključivanja može dodatno otežati proces tugovanja.
Osjećaj odbacivanja može narušiti samopouzdanje
Bliska prijateljstva zadovoljavaju važne ljudske potrebe – za pripadanjem, povezanošću i emocionalnom sigurnošću. Zato njihov gubitak može biti puno više od običnog prestanka druženja.
Dr. Romanoff navodi da prekid bliskog prijateljstva može izazvati osjećaj odbacivanja, sumnju u vlastitu vrijednost i usamljenost. Mogu se pojaviti i tuga, ljutnja, tjeskoba ili simptomi depresije.
Ako takvi osjećaji potraju, mogu utjecati i na samopoštovanje te na način na koji osoba doživljava vlastiti društveni identitet. Nije neobično ni da nakon lošeg iskustva počne preispitivati druge odnose: „Jesam li ja problem?“, „Hoće li se i ovo prijateljstvo završiti?“ ili „Mogu li nekome ponovno vjerovati?“
Prekid može potaknuti i strah od novih odnosa
Način na koji je prijateljstvo završilo također može utjecati na buduće odnose.
– Ovisno o prirodi prekida, može se razviti reakcija straha zbog koje se osoba boji sabotirati druge odnose ili se ponovno otvoriti mogućnosti povrede i razočaranja – objašnjava Blum.
Zbog toga se neki ljudi nakon bolnog prekida prijateljstva počinju povlačiti. Izbjegavaju nova poznanstva ili se emocionalno ne žele previše vezati za druge jer na taj način pokušavaju smanjiti vlastitu ranjivost.
Takvo povlačenje kratkoročno može pružiti osjećaj sigurnosti, ali dugoročno može povećati osjećaj usamljenosti i otežati stvaranje novih bliskih odnosa.
Je li gubitak prijatelja drugačiji od prekida romantične veze?
Prema dr. Shulman, iz perspektive mozga najvažnija razlika između različitih vrsta gubitka nije nužno u tome je li riječ o prijatelju ili romantičnom partneru, već u osobnom značenju koje je odnos imao za pojedinca. Drugim riječima, intenzitet emocionalne reakcije može ovisiti o tome koliko nam je određena osoba bila važna, koliko smo bili povezani i kakvu je ulogu imala u našem životu.
Za nekoga će gubitak dugogodišnjeg najboljeg prijatelja biti izrazito bolan, dok će druga osoba lakše podnijeti kraj prijateljstva koje nije bilo toliko blisko. Istraživanja i stručna mišljenja također ukazuju na to da dubina emocionalne povezanosti može snažno utjecati na intenzitet reakcije nakon završetka prijateljstva.
Kako se oporaviti nakon prekida prijateljstva?
Prvi korak je priznati da je riječ o stvarnom gubitku. Nema potrebe umanjivati vlastite osjećaje samo zato što se ne radi o romantičnoj vezi.
Dopustite si tugovati
Romanoff savjetuje da prekid bliskog prijateljstva treba shvatiti kao svaki drugi značajan emocionalni događaj. Dopustite si žaliti za zajedničkim uspomenama, razgovorima, planovima i ulogom koju je ta osoba imala u vašem životu. Tuga ne znači da ste slabi niti da pretjerujete – ona je prirodna reakcija na gubitak važnog odnosa.
Nemojte se usredotočiti na traženje krivca
Nakon prekida lako je početi analizirati svaku poruku, svađu ili situaciju i pokušavati odlučiti tko je bio u pravu. Umjesto toga, stručnjaci savjetuju da pokušate prihvatiti činjenicu da odnos više nije funkcionirao na način koji je bio dobar za jednu ili obje osobe. Neka prijateljstva jednostavno dođu do kraja, a promjene odnosa prirodan su dio života. Pritom ne treba ni „prekrajati“ prošlost. To što je prijateljstvo završilo ne znači da nije bilo vrijedno. Možete istodobno cijeniti lijepe trenutke koje ste podijelili i priznati razloge zbog kojih odnos više nije mogao funkcionirati.
Pokušajte razumjeti što se dogodilo
Nakon što prođe početna faza tuge, može biti korisno mirnije sagledati odnos i razmisliti o tome što je u njemu funkcioniralo, a što nije. Umjesto osuđivanja sebe ili druge osobe, pokušajte prepoznati obrasce koji su se ponavljali. Što ste cijenili u tom odnosu? Što vam je smetalo? Jeste li dovoljno jasno postavljali granice? Jeste li možda zanemarivali vlastite potrebe? Takvo promišljanje može pomoći da bolje upoznate sebe i u budućnosti gradite zdravije odnose.
Razmislite što očekujete od novih prijateljstava
Nakon iskustva prekida prijateljstva korisno je razmisliti o tome što vam je zapravo važno u bliskim odnosima. Razmislite o svojim vrijednostima, očekivanjima i granicama. Što za vas znači biti dobar prijatelj? Koje su vam osobine kod prijatelja važne, a preko kojih ponašanja više ne želite prelaziti? Takva introspekcija može pomoći da buduća prijateljstva budu kvalitetnija i ispunjenija.
Ne zanemarujte druge ljude koji su uz vas
Gubitak jednog prijateljstva ne znači da ste izgubili cijelu svoju mrežu podrške. Blum savjetuje da ne dopustimo da nas kraj jednog odnosa spriječi u njegovanju drugih prijateljstava koja se zajedno s nama mijenjaju. Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete, održavajte postojeće kontakte i budite otvoreni prema stvaranju novih poznanstava. Osim što mogu smanjiti osjećaj usamljenosti, novi i postojeći odnosi mogu ponovno ojačati osjećaj pripadanja i emocionalne sigurnosti. Prema teoriji privrženosti, stvaranje novih bliskih veza može pomoći upravo u ponovnom uspostavljanju osjećaja sigurnosti.
Kraj prijateljstva ne znači da odnos nije imao vrijednost. Neki ljudi ostaju dio našeg života desetljećima, dok se drugi s vremenom udalje. I jedno i drugo može biti prirodan dio života. Važno je dopustiti si da prepoznate vlastitu tugu, iz nje nešto naučite i postupno ponovno izgradite osjećaj povezanosti s ljudima koji su i dalje dio vašeg života.
(Ordinacija.hr)
