Ospice najčešće počinju visokom temperaturom, kašljem, curenjem nosa i crvenim, suznim očima, a nekoliko dana kasnije pojavljuje se karakterističan osip. Iako se većina djece oporavi, bolest može uzrokovati ozbiljne komplikacije.
Ospice su jedna od najzaraznijih virusnih bolesti na svijetu. Iako se najčešće povezuju s djecom i većina se oboljelih oporavi bez dugoročnih posljedica, bolest ponekad može biti ozbiljna, uzrokovati teške komplikacije, pa čak i završiti smrtnim ishodom.
Virus ospica širi se vrlo lako – kašljanjem, kihanjem i govorom zaražene osobe, ali i udisanjem zraka u kojem se virus nalazi. Može ostati aktivan u zraku ili na zaraženim površinama do dva sata.
Kako prepoznati ospice?
Simptomi se najčešće pojavljuju 7 do 14 dana nakon izlaganja virusu. Prvi znakovi bolesti obično su:
- visoka temperatura
- suhi kašalj
- curenje nosa
- crvene i suzne oči, odnosno konjunktivitis.
Nekoliko dana nakon pojave prvih simptoma mogu se pojaviti sitne bijele mrlje u ustima, poznate kao Koplikove pjege. One se najčešće pojavljuju dva do tri dana nakon početka bolesti.
Karakterističan simptom ospica je osip, koji se najčešće pojavljuje tri do pet dana nakon prvih simptoma. Obično počinje na licu ili vratu, često iza ušiju, a zatim se širi prema prsima, leđima, rukama i nogama. Ovisno o boji kože, može izgledati crveno, ljubičasto ili smeđe.
Osip se tijekom nekoliko dana širi prema donjim dijelovima tijela i obično traje četiri do osam dana prije nego što počne nestajati.
Virus se može širiti danima prije osipa
Ospice se mogu prenijeti četiri dana prije pojave osipa pa sve do četiri dana nakon njegova izbijanja.
Bolest je iznimno zarazna. Procjenjuje se da će se oko 90 posto ljudi koji nisu preboljeli ospice ili nisu cijepljeni zaraziti ako se nađu u blizini zaražene osobe.
Virus se prenosi kapljicama koje nastaju pri kašljanju, kihanju ili govoru, ali i kontaktom sa zaraženim površinama. Osoba se može zaraziti ako nakon dodirivanja kontaminirane površine rukama dotakne usta, nos ili oči.
Mala djeca i trudnice posebno su osjetljivi
Svaka osoba koja nije imuna može se zaraziti ospicama. Ipak, neke skupine imaju veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti. To su prije svega:
- djeca mlađa od pet godina
- trudnice
- odrasle osobe
- osobe s oslabljenim imunosnim sustavom
- teško pothranjene osobe, osobito one s nedostatkom vitamina A.
Veći rizik postoji i kod necijepljene djece te osoba koje su primile samo jednu dozu cjepiva.
Koje komplikacije mogu uzrokovati ospice?
Iako se većina ljudi oporavi, ospice mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija. Među njima su:
- dehidracija, osobito zbog proljeva i povraćanja
- upala uha
- bronhitis, laringitis i krup, odnosno upala i oticanje dišnih putova
- upala pluća (pneumonija)
- encefalitis, odnosno upala i oticanje mozga, koja može uzrokovati trajno oštećenje mozga
- oštećenje vida i sljepoća.
Encefalitis se javlja kod otprilike jedne od 1000 osoba oboljelih od ospica, a može se pojaviti neposredno nakon bolesti ili mjesecima kasnije.
Ospice mogu biti posebno opasne tijekom trudnoće. Infekcija može ugroziti život trudnice te povećati rizik od gubitka trudnoće, smrti fetusa ili prijevremenog poroda. Može biti povezana i s niskom porođajnom težinom djeteta.
Rijetko, komplikacije se mogu pojaviti i godinama nakon preboljene infekcije. Jedna od njih je subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), rijetka, ali teška bolest mozga koja se najčešće javlja sedam do 11 godina nakon infekcije. Veći rizik imaju djeca koja su ospice preboljela prije druge godine života.
Osim toga, infekcija ospicama može oslabiti imunosni sustav i narušiti njegovo „imunološko pamćenje“. Zbog toga osoba nakon preboljenih ospica može neko vrijeme biti osjetljivija na druge infekcije od kojih se ranije već oporavila.
Kako se ospice liječe?
Za ospice ne postoji specifičan antivirusni lijek. Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma, dovoljan unos tekućine i sprječavanje komplikacija.
Važno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu, osobito kod proljeva ili povraćanja, te osigurati odgovarajuću prehranu. Ako se razviju bakterijske komplikacije, poput nekih oblika upale pluća ili infekcija uha i oka, liječnik može propisati antibiotike.
Kod djece mlađe od pet godina kod koje postoji sumnja na ospice preporučuje se primjena vitamina A prema uputama zdravstvenog djelatnika. Vitamin A može pomoći u sprječavanju nekih komplikacija, uključujući oštećenje oka i sljepoću, a prema WHO-u može smanjiti i rizik od smrtnog ishoda.
Cijepljenje ostaje najbolja zaštita
Najučinkovitiji način prevencije ospica je cijepljenje. Za zaštitu i sprječavanje širenja bolesti preporučuju se dvije doze cjepiva.
Cjepivo protiv ospica može se primijeniti samostalno, ali se najčešće daje u kombinaciji s cjepivima protiv zaušnjaka i rubeole, odnosno kao MMR cjepivo. U nekim zemljama dostupno je i kombinirano MMRV cjepivo koje štiti i od vodenih kozica.
Dvije doze cjepiva pružaju vrlo visoku razinu zaštite. Prema podacima CDC-a, oko 97 posto osoba koje prime obje doze razvija dugotrajnu zaštitu od ospica. Kod malog broja cijepljenih osoba koje ipak obole, bolest je uglavnom blaža i manja je vjerojatnost da će virus prenijeti drugima.
Cjepivo se u pravilu ne daje tijekom trudnoće ni osobama s izrazito oslabljenim imunosnim sustavom, a prije cijepljenja potrebno je razgovarati sa zdravstvenim djelatnikom ako postoje određena zdravstvena stanja, uzimaju se određeni lijekovi ili je osoba nedavno primila transfuziju krvi ili krvne pripravke.
MMR cjepivo nije povezano s autizmom
Nema dokaza da MMR cjepivo uzrokuje autizam. Studija objavljena 1998. godine koja je tvrdila da postoji povezanost između cjepiva i autizma sadržavala je ozbiljne znanstvene pogreške te je 2010. godine povučena iz znanstvene literature.
Zašto se ospice ponovno pojavljuju?
Zahvaljujući cijepljenju, broj oboljelih i umrlih od ospica u svijetu značajno je smanjen. Međutim, bolest se može brzo vratiti kada procijepljenost stanovništva padne.
Kako bi se spriječilo širenje epidemija, potrebno je da vrlo velik udio stanovništva bude imun. WHO navodi da je za zaustavljanje širenja ospica potrebno da imunitet ima oko 95 posto populacije.
Prema podacima WHO-a i UNICEF-a, u 2025. godini oko 84 posto djece u svijetu primilo je barem jednu dozu cjepiva protiv ospica do prvog rođendana, dok je 77 posto djece primilo obje preporučene doze. Procjenjuje se da je oko 29 milijuna dojenčadi ostalo nedovoljno zaštićeno od ospica.
Unatoč dostupnosti sigurnog i učinkovitog cjepiva, WHO procjenjuje da je 2024. godine od ospica umrlo oko 95.000 ljudi, većinom djece mlađe od pet godina.
Ako sumnjate da ste vi ili vaše dijete bili u kontaktu s osobom koja ima ospice ili se pojave simptomi poput visoke temperature i karakterističnog osipa, potrebno je što prije kontaktirati liječnika. Budući da su ospice izrazito zarazne, prije dolaska u zdravstvenu ustanovu važno je telefonom najaviti sumnju na bolest kako bi se smanjio rizik od zaraze drugih osoba.
(Ordinacija.hr)
