Plantarni fascitis jedan je od najčešćih uzroka boli u peti, a uz pravodobno prepoznavanje tegoba najčešće se može liječiti bez operacije.
Plantarni fascitis jedan je od najčešćih uzroka boli u peti, a tegobe su često najizraženije pri prvim koracima nakon buđenja. Iako se bol može smanjiti nakon razgibavanja, bez liječenja se može vratiti i postupno postati kronična. Plantarni fascitis je upala i nadraženost plantarne fascije, snažne vlaknaste trake tkiva koja se proteže od petne kosti prema prednjem dijelu stopala i prstima. Ona povezuje kosti stopala, oblikuje njegov svod i pomaže apsorbirati udarce pri hodanju.
Kada je plantarna fascija previše opterećena ili istegnuta, na njoj mogu nastati sitna oštećenja. Ponavljano istezanje i oštećivanje tkiva može dovesti do iritacije i upale, što uzrokuje bol. Plantarni fascitis vrlo je čest. Više od dva milijuna ljudi godišnje liječi se zbog njega u SAD-u, a procjenjuje se da će ga tijekom života razviti otprilike jedna od deset osoba.
Kako prepoznati plantarni fascitis?
Najkarakterističniji simptom je bol u peti ili na donjoj strani stopala, u području svoda. Može biti tupa i stalna, ali i oštra ili probadajuća, osobito kada osoba optereti petu.
Jedan od tipičnih znakova jest bol pri prvim koracima ujutro, nakon spavanja. Slična se bol može javiti i pri ustajanju nakon duljeg sjedenja. Nakon nekoliko minuta hodanja često se smanji, ali se može ponovno pojaviti nakon dugog stajanja ili hodanja.
Među simptomima se mogu pojaviti i ukočenost, oticanje oko pete te zategnutost Ahilove tetive. Plantarni fascitis najčešće zahvaća jedno stopalo, ali može istodobno zahvatiti i oba.
Zašto nastaje?
Točan uzrok nije uvijek moguće utvrditi. Ipak, sve što pretjerano opterećuje, isteže ili oštećuje plantarnu fasciju može pridonijeti njegovu razvoju.
Rizik je veći kod osoba koje cijeli dan stoje ili hodaju, osobito po tvrdim površinama. Veći rizik imaju i osobe koje se bave aktivnostima koje opterećuju pete i svodove stopala, poput trčanja, baleta, košarke, tenisa, golfa te treninga visokog intenziteta kao što su CrossFit ili boot camp.
Rizik može povećati i vježbanje bez prethodnog zagrijavanja i istezanja. Na razvoj problema utječe i oblik stopala. Ravna stopala, visoki svodovi ili neuobičajen način hodanja mogu promijeniti raspodjelu težine i povećati opterećenje plantarne fascije.
Uloga obuće i tjelesne težine
I obuća može imati važnu ulogu. Istrošene cipele gube potporu i stabilnost, a obuća koja ne pruža dovoljnu potporu svodu stopala može dodatno opteretiti plantarnu fasciju. Važno je nositi obuću primjerenu aktivnosti kojom se bavimo.
Rizik povećava i prekomjerna tjelesna težina jer dodatno opterećuje stopala i pete. Plantarni fascitis najčešći je između 40. i 60. godine života, iako se može pojaviti i izvan te dobne skupine.
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza se najčešće može postaviti na temelju razgovora s liječnikom i fizikalnog pregleda. Liječnik će pitati o simptomima i njihovom trajanju te pregledati stopalo kako bi utvrdio gdje se javlja bol i postoji li osjetljivost.
Dodatne pretrage najčešće nisu potrebne. Ako liječnik posumnja na drugi uzrok boli, može preporučiti rendgen, ultrazvuk ili magnetsku rezonanciju (MR).
Rendgenska snimka ponekad može pokazati koštani trn, mali koštani izdanak na petnoj kosti. Međutim, takvi trnovi sami po sebi ne uzrokuju bol pa ih najčešće nije potrebno uklanjati.
Kako se liječi plantarni fascitis?
U većini slučajeva plantarni fascitis liječi se bez operacije. Mnogi se oporave unutar nekoliko mjeseci uz jednostavne mjere poput odmora, istezanja, hlađenja bolnog područja i izbjegavanja aktivnosti koje pogoršavaju bol.
Odmor i hlađenje
Ako je određena aktivnost izazvala tegobe, preporučuje se napraviti pauzu od nje najmanje tjedan dana, ako je moguće. Stopalo se može hladiti 10 do 15 minuta, dvaput dnevno. Zamrznuta boca vode omotana tankim ručnikom može se nježno kotrljati po donjoj strani stopala kako bi se područje istodobno hladilo i masiralo.
Odgovarajuća obuća i ulošci
Preporučuje se nositi čvrstu obuću s dobrom amortizacijom i potporom za svod stopala. Trebalo bi izbjegavati hodanje bosih nogu po tvrdim površinama te ravnu obuću bez odgovarajuće potpore, uključujući japanke. Mogu pomoći i ortopedski ulošci, bilo gotovi ili izrađeni po mjeri, koji pružaju potporu svodu i pomažu ravnomjernijoj raspodjeli pritiska na stopalo.
Istezanje, masaža i fizikalna terapija
Liječnik ili fizioterapeut može pokazati vježbe istezanja za plantarnu fasciju i Ahilovu tetivu te vježbe za jačanje mišića potkoljenice. Mogu se preporučiti i tehnike masaže stopala i mišića lista. Noćne udlage drže stopalo tijekom spavanja u istegnutom položaju i mogu pomoći u smanjenju jutarnje boli.
Lijekovi
Za ublažavanje boli i upale mogu se koristiti lijekovi koji se izdaju bez recepta, uključujući nesteroidne protuupalne lijekove poput ibuprofena i naproksena. Takve lijekove ne bi trebalo uzimati dulje od 10 dana zaredom bez prethodnog razgovora s liječnikom.
Kada se koriste druge metode?
Ako se simptomi ne poboljšavaju nakon nekoliko mjeseci, liječnik može razmotriti druge postupke.
Kortikosteroidne injekcije mogu privremeno smanjiti bol i upalu. Međutim, ponavljane injekcije nisu preporučljive jer mogu oslabiti plantarnu fasciju i stanjiti zaštitno masno tkivo ispod pete.
U nekim se slučajevima koristi i plazma bogata trombocitima (PRP) dobivena iz vlastite krvi, s ciljem poticanja zacjeljivanja i obnove tkiva.
Jedna od mogućnosti je i terapija udarnim valom, odnosno primjena zvučnih valova koji povećavaju protok krvi u području plantarne fascije i mogu potaknuti zacjeljivanje. Češće se koristi kod dugotrajnog plantarnog fascitisa koji nije reagirao na druge metode liječenja.
Postoje i minimalno invazivni postupci poput ultrazvučno vođenog uklanjanja oštećenog tkiva te perkutane iglene tenotomije, kojom se nastoji potaknuti sposobnost plantarne fascije da se obnovi.
U određenim slučajevima liječnik može preporučiti i ortopedsku čizmu za hodanje, štap ili štake na kraće vrijeme kako bi se smanjilo opterećenje stopala.
Je li operacija potrebna?
Operacija je kod plantarnog fascitisa vrlo rijetko potrebna. Razmatra se tek kada je bol ozbiljna i druge metode liječenja nisu dale rezultate. Jedan od zahvata uključuje produljenje mišića lista kako bi se smanjio pritisak na plantarnu fasciju. Druga mogućnost je djelomično oslobađanje plantarne fascije, pri čemu se rade mali rezovi u tkivu kako bi se smanjila prekomjerna napetost.
Koliko traje oporavak?
Simptomi se mogu početi poboljšavati nakon početka liječenja, ali potpuno zacjeljivanje plantarne fascije može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Ako se simptomi nakon poboljšanja ponovno pojave, mogu se pokušati iste metode kućnog liječenja koje su ranije pomogle. No ako je bol drugačija, jača nego prije ili se stanje pogoršava, potrebno je javiti se liječniku.
Tijekom oporavka možda će biti potrebno nekoliko dana izostati s posla ili iz škole, osobito ako je svakodnevna aktivnost pridonijela razvoju problema. Sport i druge aktivnosti koje opterećuju stopala trebalo bi izbjegavati najmanje tjedan dana, a prije povratka intenzivnoj tjelesnoj aktivnosti savjetovati se s liječnikom.
Kako spriječiti plantarni fascitis?
Najbolji način prevencije je izbjegavati prekomjerno opterećivanje stopala. Pomaže istezanje prije i nakon vježbanja, dovoljno odmora nakon intenzivne aktivnosti te nošenje obuće koja pruža dobru potporu.
Također se preporučuje izbjegavati hodanje bosih nogu po tvrdim površinama te redovito mijenjati tenisice. Preporuka je zamijeniti ih svakih šest do devet mjeseci, odnosno nakon otprilike 400 do 800 prijeđenih kilometara. Ako osoba ima zdravstveno stanje koje povećava rizik od plantarnog fascitisa, nije ga uvijek moguće u potpunosti spriječiti.
Kada posjetiti liječnika?
Ako se bol u peti ili stopalu ne povuče sama unutar tjedan dana, potrebno je potražiti liječnički savjet. Isto vrijedi ako se simptomi ne poboljšaju nakon dva tjedna liječenja.
Iako je plantarni fascitis čest i najčešće se može uspješno liječiti bez operacije, dugotrajnu bol ne treba ignorirati. Pravodobna procjena i odgovarajuće liječenje mogu pomoći u sprječavanju kronične boli i promjena u načinu hodanja koje bi kasnije mogle opteretiti i koljena, kukove ili leđa.
(Ordinacija.hr)
