Tijekom tjelesne aktivnosti dišemo brže i dublje, no istraživanja pokazuju da zdravstvene koristi vježbanja u većini slučajeva nadmašuju rizike povezane s onečišćenjem zraka.
Tjelesna aktivnost jedan je od temelja očuvanja zdravlja, no za ljude koji žive u gradovima često se postavlja pitanje koliko je sigurno trčati, voziti bicikl ili intenzivno vježbati na otvorenom kada je zrak onečišćen.
Tijekom vježbanja dišemo brže i dublje pa u pluća unosimo veću količinu zraka, a time i potencijalno više onečišćujućih tvari. Ipak, istraživanja pokazuju da zdravstvene koristi tjelesne aktivnosti u većini slučajeva nadmašuju rizike povezane s onečišćenjem zraka.
To ne znači da razina onečišćenja nije važna. Odabirom vremena i mjesta za vježbanje moguće je znatno smanjiti izloženost.
Onečišćenje zraka ne utječe samo na pluća
Onečišćenje zraka, piše BBC, povezano je s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca i krvnih žila, respiratorne tegobe i rak, ali i veći rizik od prerane smrti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 99 posto svjetske populacije udiše onečišćen zrak, a onečišćenje je povezano s oko 6,7 milijuna prerano izgubljenih života godišnje.
– Nekada smo mislili da je riječ samo o respiratornim bolestima, ali ono je povezano i s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, kognitivnim funkcijama te reproduktivnim zdravljem – kaže Audrey de Nazelle, izvanredna profesorica na Imperial College Londonu koja istražuje utjecaj onečišćenja na tjelesnu aktivnost.
Jedan od glavnih razloga za zabrinutost su fine čestice PM2,5, promjera svega 2,5 mikrometara. Oko 30 puta su manje od širine ljudske vlasi, mogu prodrijeti duboko u pluća, prijeći u krvotok i proširiti se tijelom.
Dugotrajna izloženost može utjecati i na mozak. U pregledu 51 studije objavljenom 2025. godine, koji je obuhvatio podatke o više od 29 milijuna ljudi, pronađena je povezanost između tri vrste onečišćenja zraka i povećanog rizika od Parkinsonove bolesti, među kojima su bile i čestice PM2,5.
Osim njih, problem predstavljaju i dušikov dioksid, sumporov dioksid, amonijak, ugljični monoksid i prizemni ozon. Dušikov dioksid, primjerice, može uzrokovati upalu pluća, a dugoročna izloženost može narušiti njihov razvoj i funkciju.
Vježbanje ipak donosi više koristi nego štete
Iako vježbanjem možemo udahnuti više onečišćenog zraka, stručnjaci naglašavaju da se zbog toga ne treba odreći tjelesne aktivnosti.
U istraživanju iz 2016. godine procijenjeno je da zdravstvene koristi hodanja i vožnje bicikla nadmašuju štetne učinke onečišćenog zraka. Tek pri iznimno visokim razinama onečišćenja, kakve se mogu bilježiti u nekim od najzagađenijih gradova svijeta, rizici počinju dosezati ili premašivati koristi dugotrajne aktivnosti.
Nedavni pregled istraživanja pokazao je da je vježbanje u onečišćenom okolišu povezano s 26 posto manjim rizikom od smrtnosti u usporedbi s tjelesnom neaktivnošću. Kod vježbanja na čišćem zraku smanjenje rizika bilo je 31 posto.
Druga istraživanja pokazala su da vježbanje u onečišćenim područjima i dalje može poboljšati funkciju pluća i sniziti krvni tlak te ublažiti neke negativne učinke onečišćenja na kognitivne funkcije. Ipak, osobe koje već imaju astmu, kardiovaskularne bolesti ili druge zdravstvene probleme trebale bi biti opreznije.
Nije svejedno gdje vježbate
Koliko je zrak onečišćen može značajno utjecati na koristi i rizike vježbanja. U istraživanju iz 2018. godine zdrave osobe i stariji ljudi s KOPB-om ili koronarnom bolešću srca dva su sata hodali ili u parku ili uz prometnu londonsku ulicu.
Oni koji su hodali u području s čišćim zrakom imali su poboljšanu funkciju pluća i krvnih žila, dok su koristi kod osoba koje su hodale uz prometnu cestu bile manje izražene. Kod osoba s KOPB-om izloženost onečišćenju bila je povezana i s pogoršanjem simptoma.
To znači da vježbanje može ublažiti neke štetne učinke onečišćenja, ali visoka razina onečišćenja istodobno može smanjiti zaštitne učinke tjelesne aktivnosti.
Kako smanjiti izloženost?
Ne morate prestati vježbati na otvorenom ako živite u gradu. Nekoliko jednostavnih promjena može smanjiti količinu onečišćenog zraka koju udišete.
Birajte manje prometne rute. Istraživanja pokazuju da se udaljavanjem samo jednu ili dvije ulice od gustog prometa izloženost onečišćenju može smanjiti za 20 do 30 posto. Odabir sporednih ulica umjesto glavnih prometnica u jednom je istraživanju smanjio izloženost za čak 50 posto.
Izbjegavajte najveće prometne gužve. Automobili koji stoje u kolonama mogu stvarati područja s posebno visokim koncentracijama onečišćujućih tvari.
Obratite pozornost na vrijeme. Tijekom vrućih i sunčanih poslijepodneva može biti više prizemnog ozona, a kombinacija visokih temperatura, sunčeve svjetlosti i prometnog onečišćenja dodatno narušava kvalitetu zraka.
Provjerite kvalitetu zraka prije treninga. Lokalni indeksi kvalitete zraka mogu pomoći u procjeni uvjeta. U danima kada je onečišćenje posebno visoko, bolje je vježbati u zatvorenom prostoru ili odabrati park i područje udaljeno od prometnih cesta.
Na kraju, stručnjaci naglašavaju da pojedinačni izbori mogu smanjiti osobnu izloženost, ali da je sustavno smanjenje emisija na njihovim izvorima ključno za dugoročno poboljšanje kvalitete zraka.
Za većinu ljudi onečišćenje zraka stoga nije razlog da prestanu trčati, hodati ili voziti bicikl. No, ako već birate kada i gdje ćete vježbati, udaljavanje od prometnih cesta, izbjegavanje gužvi i praćenje kvalitete zraka mogu biti jednostavni načini da pritom dodatno zaštitite svoje zdravlje.
(Ordinacija.hr)
