Izrazite promjene energije, sna i ponašanja mogu upućivati na manične ili depresivne epizode. Prepoznavanje simptoma važno je za pravodobnu dijagnozu i liječenje.
Bipolarni poremećaj mentalno je stanje koje obilježavaju izrazite promjene raspoloženja, energije i ponašanja. Osoba može prolaziti kroz razdoblja neuobičajeno povišenog raspoloženja i energije, ali i epizode duboke tuge, beznađa i gubitka interesa za svakodnevne aktivnosti. Između tih razdoblja može se osjećati uobičajeno, no simptomi ponekad znatno utječu na odnose s drugima, posao i kvalitetu života.
Bipolarni poremećaj nekada se nazivao maničnom depresijom, a promjene raspoloženja koje uzrokuje nadilaze uobičajene emocionalne uspone i padove. Epizode mogu trajati danima ili dulje, a njihova učestalost i intenzitet razlikuju se od osobe do osobe. Iako je riječ o dugotrajnom stanju, odgovarajućim liječenjem simptomi se mogu držati pod kontrolom. Liječenje najčešće uključuje lijekove i psihoterapiju.
Manija i hipomanija
Maniju obilježavaju izrazito povišeno ili razdražljivo raspoloženje te povećana energija. Osoba može osjećati euforiju, imati pretjerano samopouzdanje, govoriti ubrzano, imati mnoštvo misli i spavati znatno manje nego inače, a da pritom ne osjeća umor.
Mogu se pojaviti i pojačana aktivnost, nemir, poteškoće s koncentracijom te impulzivno i rizično ponašanje, poput nekontrolirane kupnje ili nepromišljenih ulaganja. U težim slučajevima manija može uključivati halucinacije, sumanute ideje i gubitak dodira sa stvarnošću, zbog čega je ponekad potrebna hospitalizacija.
Hipomanija ima slične, ali blaže simptome koji u pravilu manje ometaju svakodnevno funkcioniranje. Ipak, važan je znak mogućeg bipolarnog poremećaja.
Depresivne epizode
Tijekom depresivne epizode osoba može osjećati duboku tugu, prazninu ili beznađe te izgubiti interes za aktivnosti koje su je prije veselile. Mogu se pojaviti i:
- Nedostatak energije i izražen umor.
- Poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka.
- Osjećaj bezvrijednosti ili pretjerane krivnje.
- Poremećaji spavanja i promjene apetita ili tjelesne težine.
- Usporeno razmišljanje, govor ili pokreti.
- Misli o smrti ili samoubojstvu.
Velika depresivna epizoda u pravilu uključuje najmanje pet simptoma koji su prisutni većinu dana tijekom najmanje dva tjedna i ometaju svakodnevni život.
Neke osobe istodobno imaju simptome manije i depresije, što se naziva miješanom epizodom. Kod drugih se epizode brzo izmjenjuju. O brzom izmjenjivanju govori se kada osoba tijekom jedne godine doživi četiri ili više epizoda promjene raspoloženja. Između epizoda moguće su i duže faze stabilnog raspoloženja.
Tri glavna oblika poremećaja
Bipolarni poremećaj dijeli se na tri glavna oblika:
- Bipolarni poremećaj tipa I obilježava najmanje jedna manična epizoda koja traje tjedan dana ili dulje, osim ako je zbog težine simptoma potrebna ranija hospitalizacija. Mogu se pojaviti i depresivne ili hipomanične epizode.
- Bipolarni poremećaj tipa II uključuje najmanje jednu hipomaničnu i jednu veliku depresivnu epizodu, bez manične epizode. Nije samo blaži oblik tipa I, nego zasebna dijagnoza, a depresivne epizode mogu znatno narušiti kvalitetu života.
- Ciklotimija uključuje česte promjene između blažih hipomaničnih i depresivnih simptoma koji ne ispunjavaju kriterije za potpuno razvijene epizode. Kod odraslih takav obrazac u pravilu traje najmanje dvije godine, a kod djece i adolescenata najmanje godinu dana.
Bipolarni poremećaj može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće se dijagnosticira u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, često između 15. i 25. godine.
Razlike između žena, muškaraca i mladih
Istraživanja upućuju na određene razlike u simptomima kod žena i muškaraca. Žene s bipolarnim poremećajem tipa I u jednom su istraživanju češće imale depresivne epizode, dok su muškarci češće doživljavali manične epizode. Neka istraživanja upućuju i na češće brzo izmjenjivanje epizoda i suicidalne misli kod muškaraca. Kod žena se bipolarni poremećaj može pogrešno dijagnosticirati kao depresija ako se ne prepoznaju ranija razdoblja hipomanije ili manije.
Hormonalne promjene tijekom menstrualnog ciklusa, nakon poroda i u menopauzi kod nekih žena mogu potaknuti ili pogoršati promjene raspoloženja.
Kod djece i adolescenata prepoznavanje poremećaja može biti zahtjevno jer se simptomi mogu zamijeniti s uobičajenim promjenama raspoloženja, stresom ili drugim teškoćama mentalnog zdravlja. Mladi tijekom maničnih ili hipomaničnih epizoda češće mogu pokazivati razdražljivost i agresivnost nego izrazitu euforiju, a promjene raspoloženja mogu se događati brže nego kod odraslih.
Čimbenici koji mogu pogoršati simptome
Na tijek bipolarnog poremećaja mogu utjecati stres, traumatična iskustva i nedostatak sna. Gubitak bliske osobe, razvod, zlostavljanje u djetinjstvu ili financijske poteškoće mogu potaknuti ili pogoršati epizode, dok poremećen ritam spavanja može dodatno destabilizirati raspoloženje.
Alkohol i druge psihoaktivne tvari također mogu pogoršati simptome i otežati liječenje. Uz bipolarni poremećaj mogu se pojaviti i drugi problemi mentalnog zdravlja, poput anksioznih i paničnih poremećaja, poremećaja hranjenja i ADHD-a.
Važni su i pojedini zdravstveni čimbenici. Smanjena funkcija štitnjače može pridonijeti izraženijim depresivnim simptomima, dok se uz bipolarni poremećaj češće pojavljuju i pretilost, dijabetes tipa 2, migrena te kardiovaskularne bolesti. Kod nekih osoba simptomi se mijenjaju i ovisno o godišnjem dobu.
Liječenje i svakodnevno funkcioniranje
Bipolarni poremećaj dugotrajno je stanje, ali odgovarajuće liječenje može pomoći u stabilizaciji raspoloženja i smanjenju učestalosti epizoda. Najčešće uključuje lijekove i psihoterapiju, a plan se prilagođava simptomima i potrebama pojedinca.
Važno je prepoznati rane znakove promjena raspoloženja, održavati redovit ritam spavanja te izbjegavati alkohol i druge psihoaktivne tvari koje mogu pogoršati simptome. Praćenje promjena raspoloženja i redoviti razgovori sa stručnjakom također mogu pomoći u kontroli bolesti.
Ako se pojave simptomi manije ili depresije, potrebno je obratiti se liječniku ili stručnjaku za mentalno zdravlje. Bipolarni poremećaj ne prolazi sam od sebe, a bez odgovarajućeg liječenja može ozbiljno utjecati na odnose, posao i svakodnevni život.
Misli o samoubojstvu zahtijevaju hitnu pozornost. Ako osoba razmišlja o tome da si naudi ili je u neposrednoj opasnosti, potrebno je odmah potražiti pomoć bliske osobe ili zdravstvenih stručnjaka. U hitnom slučaju u Hrvatskoj može se nazvati broj 112 ili otići u najbližu hitnu službu.
(Ordinacija.hr)
