Alergenska imunoterapija može ublažiti simptome, smanjiti potrebu za lijekovima i donijeti dugotrajnije olakšanje. Doznajte kome se preporučuje i koliko traje.
Začepljen nos, kihanje i pojačano curenje nosa ne moraju značiti da je riječ o prehladi. Ako se tegobe zadržavaju tjednima i ponavljaju u isto doba godine, osobito krajem ljeta i početkom jeseni, moguće je da je njihov uzrok alergija na ambroziju. Za razliku od prehlade, koja uglavnom prolazi unutar nekoliko dana, alergijski rinitis može potrajati tijekom cijele sezone izloženosti peludi, a često ga prate i svrbež, crvenilo i suzenje očiju.
Iako se često stječe dojam da je alergija na ambroziju sve raširenija, ističe alergologinja prof. dr. sc. Sanja Popović-Grle, istraživanja upućuju na to da se udio osoba preosjetljivih na njezinu pelud u posljednjih dvadesetak godina uglavnom nije mijenjao.
– Preosjetljivost na pelud ambrozije relativno je česta i prisutna je kod otprilike trećine alergološki testiranih osoba. Istraživanja provedena u Zagrebu pokazala su značajan porast senzibilizacije tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih, no istraživanje iz 2022. godine zabilježilo je podjednak broj senzibiliziranih osoba kao i ono iz 2004. godine – objašnjava.
Alergija se može razviti i u odrasloj dobi
Preosjetljivost na pelud ambrozije nije ograničena samo na djetinjstvo, već se može razviti i kasnije u životu. Prema riječima dr. Popović-Grle, istraživanja na djeci pokazuju da udio osoba preosjetljivih na alergene raste s dobi, a taj se trend nastavlja sve do pedesetih godina života. Iako se alergijske tegobe mogu prvi put pojaviti i nakon toga, takvi su slučajevi rjeđi.
Zato ne treba zanemarivati simptome koji se ponavljaju iz godine u godinu, čak ni ako osoba ranije nije imala alergijskih problema. Ipak, sami simptomi nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze, kao što ni pozitivan alergološki test sam po sebi ne znači da osoba ima klinički izraženu alergijsku bolest.
– U svih osoba kod kojih simptomi upućuju na mogući alergijski rinitis, rinokonjunktivitis ili astmu potrebno je napraviti kožni alergološki test na inhalacijske alergene. Tako možemo utvrditi postoji li preosjetljivost na peludi stabala, trava ili korova, ali i na cjelogodišnje alergene poput grinja kućne prašine, alergena kućnih ljubimaca ili plijesni – objašnjava alergologinja.
Kožni ubodni test, poznat kao prick test, i dalje je standardna metoda u dijagnostici alergijskih bolesti. Njegovi se rezultati tumače zajedno s podacima o tome kada se simptomi pojavljuju, koliko traju i koliko su izraženi. Takav pristup liječniku pomaže utvrditi koji je alergen najvjerojatnije odgovoran za tegobe te odabrati odgovarajuću terapiju i odrediti njezino trajanje.
Kod osoba s izraženijim tegobama koje znatno narušavaju kvalitetu života ponekad je potrebna i dodatna obrada. Ona može uključivati određivanje specifičnih IgE protutijela iz krvi, pregled otorinolaringologa radi isključivanja drugih bolesti nosa te pulmološku obradu ako postoji sumnja na astmu. Dodatne pretrage pomažu razjasniti uzrok tegoba i omogućiti odabir odgovarajućeg liječenja.
Redovita terapija tijekom sezone peludi
Liječenje alergije na ambroziju ovisi o intenzitetu simptoma, a važan preduvjet uspjeha jest redovito uzimanje propisane terapije tijekom razdoblja izloženosti peludi. Dostupni su različiti pripravci za lokalnu primjenu u nosu i očima te antihistaminici u obliku tableta ili sirupa. Kod izraženijih simptoma važnu ulogu imaju i intranazalni kortikosteroidi, koji smanjuju upalu i oticanje nosne sluznice te olakšavaju disanje kroz nos.
Iako se neki pacijenti pribojavaju kortikosteroida, napominje Popović-Grle, važno je razlikovati pripravke za lokalnu primjenu od onih koji djeluju na cijeli organizam. Intranazalni kortikosteroidi, kada se koriste u preporučenim dozama, uglavnom imaju malu sistemsku apsorpciju i dobar sigurnosni profil. Sistemski kortikosteroidi, koji se primjenjuju u obliku tableta ili injekcija, mogu izazvati ozbiljnije nuspojave, osobito pri višim dozama i dugotrajnoj primjeni.
– Prednost lokalne primjene je u tome što se lijek stavlja izravno na mjesto na kojem treba djelovati. Tako se i uz niske doze može smanjiti oticanje sluznice i olakšati prohodnost dišnih putova. Sistemski kortikosteroidi, koji se primjenjuju u tabletama ili injekcijama, mogu izazvati ozbiljnije nuspojave, poput povišenog krvnog tlaka i šećera u krvi te osteoporoze. Zato se, čim se postigne terapijski učinak, njihove doze smanjuju na najnižu razinu kojom se simptomi mogu držati pod kontrolom – objašnjava dr. Popović-Grle.
Imunoterapija može promijeniti tijek bolesti
Osim lijekova kojima se ublažavaju simptomi tijekom sezone ambrozije, postoji i mogućnost liječenja usmjerenog na dugoročnu kontrolu alergijske bolesti. Riječ je o alergenskoj imunoterapiji, ranije poznatoj kao hiposenzibilizacija, koja se primjenjuje kod alergijskog rinitisa, rinokonjunktivitisa i blažih oblika astme. Za razliku od lijekova koji prvenstveno ublažavaju tegobe, imunoterapija može promijeniti prirodni tijek bolesti.
– Alergenska imunoterapija izvanredan je način liječenja alergijskog rinitisa, rinokonjunktivitisa i blažih oblika astme. To je jedini način liječenja koji može promijeniti prirodni tijek bolesti. U manjeg broja bolesnika može dovesti do gotovo potpunog povlačenja tegoba, dok se kod većine simptomi ublažavaju, kraće traju i zahtijevaju manje lijekova. Osim toga, može pomoći u sprječavanju razvoja bolesti u teže oblike – ističe liječnica.
Imunoterapija se može razmotriti kod osoba kod kojih je potvrđeno da pelud ambrozije uzrokuje tegobe, osobito ako se simptomi ne kontroliraju zadovoljavajuće uobičajenom terapijom. Odluka o njezinoj primjeni ovisi o kliničkoj slici, rezultatima alergoloških testova i procjeni liječnika. Važno je pritom uzeti u obzir da su mnoge osobe preosjetljive na više skupina alergena, što može utjecati na odabir liječenja i očekivane rezultate.
– Najbolji rezultati postižu se kod osoba koje su alergične na jedan alergen. Veći dio alergološki testiranih osoba senzibiliziran je na više skupina alergena, dok je samo oko četvrtine preosjetljivo na jedan alergen. Osobe preosjetljive na pelud ambrozije mogu se vrlo uspješno liječiti alergenskom imunoterapijom – napominje dr. Popović-Grle.
Jedan od izazova takvog liječenja jest njegovo trajanje. Da bi se postigli optimalni učinci, alergensku imunoterapiju potrebno je provoditi redovito tijekom najmanje tri sezone. Koristi liječenja pritom se mogu zadržati i nakon njegova završetka, iako trajanje učinka nije jednako kod svih pacijenata.
– Alergensku imunoterapiju potrebno je primjenjivati tijekom najmanje tri sezone kako bi se postigli maksimalni učinci. Kada se terapija tako redovito provede, pozitivni učinci mogu trajati i desetak godina nakon njezina završetka – zaključuje dr. Sanja Popović-Grle.
(Ida Balog)
