Tržište probiotika raste nevjerojatnom brzinom, a sve više ljudi svakodnevno pije dobre bakterije u nadi da će poboljšati zdravlje. Stručnjaci su sada detaljno analizirali dokaze kako bi otkrili ima li to ikakvog smisla za one koji nemaju zdravstvenih problema.
Tržište probiotika u svijetu vrijedi desetke milijardi eura, a police ljekarni i trgovina prepune su raznih kapsula, praškova i napitaka koji obećavaju savršenu probavu i snažan imunitet. Mnogi Hrvati danas gotovo rutinski kupuju probiotike uz svaki recept za antibiotik, ali sve je više onih koji ih uzimaju svakodnevno, poput vitamina. Zbog agresivnog marketinga stvorio se dojam da bi apsolutno svaka osoba trebala uzimati probiotike kako bi održala ravnotežu u organizmu. Međutim, znanstvena zajednica odlučila je ozbiljno preispitati tu praksu i utvrditi postoji li zaista potreba za redovitim uzimanjem dobrih bakterija ako ste potpuno zdravi.
Svaki čovjek ima jedinstven sastav crijevne flore
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unesu u adekvatnoj količini, donose zdravstvenu korist domaćinu. Naš probavni sustav dom je bilijunima mikroorganizama koji čine crijevnu mikrobiotu, a ona igra ključnu ulogu u nizu tjelesnih funkcija. U teoriji, dodaci prehrani trebali bi obnoviti raznolikost te mikrobiote, potisnuti loše bakterije i smanjiti upale. Ipak, svaki čovjek ima jedinstven sastav crijevne flore na koji utječu genetika, okoliš, stres i svakodnevna prehrana, što znači da univerzalno rješenje u jednoj tableti teško može odgovarati svima.
Skupina vrhunskih stručnjaka iz Međunarodnog znanstvenog udruženja za probiotike i prebiotike nedavno je napravila opsežan pregled dostupnih dokaza. Cilj im je bio utvrditi mogu li se probiotici preporučiti cijeloj populaciji kao preventivna mjera, slično kako se ponekad preporučuju vitamini. Primijenili su izrazito stroge kriterije kakve inače koristi Radna skupina za preventivne usluge Sjedinjenih Američkih Država, tražeći jasne dokaze da ti dodaci sprječavaju bolesti kod zdravih ljudi. Analizirali su mogu li probiotici spriječiti respiratorne infekcije, smanjiti upotrebu antibiotika ili poboljšati kardiovaskularno zdravlje.
Njihov je zaključak bio prilično jasan i pomalo otrežnjujući za sve koji troše stotine eura godišnje na ove preparate. Trenutno ne postoji dovoljno čvrstih znanstvenih dokaza koji bi podržali preporuku da apsolutno svaka zdrava osoba treba svakodnevno uzimati probiotike. Iako postoje naznake da bi neki specifični sojevi mogli imati preventivne koristi, ukupni dokazi nisu dovoljno snažni za masovnu preporuku. Stručnjaci ističu da unošenje stranih bakterija u već zdrav probavni sustav, koji se nalazi u prirodnoj ravnoteži, jednostavno nema previše smisla.
Fermentirana hrana umjesto tableta
Umjesto oslanjanja na skupe suplemente, stručnjaci savjetuju okretanje prirodi i hrani koju su naši stari odavno poznavali. Namirnice poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i raznih drugih fermentiranih proizvoda prirodno sadrže dobre bakterije i predstavljaju puno bolji izbor za svakodnevnu konzumaciju. Uz to, liječnici naglašavaju važnost prehrane bogate raznovrsnim vlaknima iz voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica. Vlakna djeluju kao prebiotici, odnosno hrana za dobre bakterije koje već žive u našim crijevima, potičući njihov rast i razmnožavanje na najprirodniji mogući način.
Vlakna djeluju kao prebiotici, odnosno hrana za dobre bakterije koje već žive u našim crijevima, potičući njihov rast i razmnožavanje na najprirodniji mogući način.
Još jedan veliki problem s dodacima prehrani leži u samoj regulaciji tog tržišta koje je prilično kaotično. Za razliku od lijekova, suplementi ne prolaze jednako stroge kontrole kvalitete prije nego što završe na policama. Istraživanja su pokazala da kvaliteta takvih proizvoda jako varira, a ponekad broj preživjelih bakterija drastično padne puno prije isteka roka trajanja. Također, industrija hrane sve češće stavlja natpise o probioticima na visoko prerađene proizvode, što stvara lažan dojam zdravog obroka i navodi kupce na pogrešne odluke u prehrani.
Kada su probiotici zaista korisni
Sve ovo ne znači da su probiotici beskorisni, već samo da ih treba koristiti ciljano i s jasnim razlogom. Pokazali su se iznimno učinkovitima kod određenih zdravstvenih problema i specifičnih skupina pacijenata. Na primjer, uzimanje određenih sojeva dokazano smanjuje rizik od proljeva povezanog s upotrebom antibiotika, što je čest problem kod djece i odraslih. Posebno su važni za prijevremeno rođenu djecu kod kojih sprječavaju opasne upale crijeva, a mogu pomoći i u ublažavanju nekih neugodnih probavnih tegoba.
Zato je ključno konzultirati se s liječnikom prije početka terapije ovim preparatima ako imate ikakvih zdravstvenih tegoba. Za većinu običnih, zdravih ljudi, najbolji recept za dobru probavu ostaje uredan način života i tanjur pun raznolike, prave hrane.
Važno je napomenuti da uzimanje probiotika nije posve bez rizika, osobito za ljude ozbiljno narušenog zdravlja. Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, teški bolesnici i oni koji se oporavljaju od zahtjevnih operacija trebali bi ih izbjegavati jer u takvim slučajevima mogu dovesti do opasnih komplikacija. Zato je ključno konzultirati se s liječnikom prije početka terapije ovim preparatima ako imate ikakvih zdravstvenih tegoba. Za većinu običnih, zdravih ljudi, najbolji recept za dobru probavu ostaje uredan način života i tanjur pun raznolike, prave hrane.
Zdravlje crijeva ne gradi se preko noći i ne može se kupiti u jednoj bočici tableta. Pravi put do ravnoteže leži u svakodnevnim malim navikama i kvalitetnoj prehrani koja dugoročno njeguje vaš organizam. ( Ordinacija.hr )
