Mnogi pacijenti koji pate od čestih glavobolja instinktivno izbjegavaju omiljene namirnice u strahu od novog napadaja. Znanstvena istraživanja sada otkrivaju jesu li stroge dijete doista potrebne ili si ipak možemo priuštiti malo užitka bez posljedica.
Migrena je iscrpljujući neurološki poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a karakteriziraju ga ponavljajući napadaji jake glavobolje. Pacijenti često navode kako određeni okidači iz okoline ili prehrambene navike mogu potaknuti ili pogoršati te bolne epizode. Zbog toga se mnogi okreću takozvanim eliminacijskim dijetama, nadajući se da će strogim izbjegavanjem sumnjivih namirnica spriječiti nove napadaje. Među najčešće spominjanim krivcima u narodnoj predaji i medicinskim krugovima redovito se nalaze čokolada, zreli sirevi i kava. Zbog straha od neizdržive boli, mnogi oboljeli trajno su izbacili ove namirnice sa svojih jelovnika, često i bez jasne medicinske potvrde da im one doista smetaju.
Želja za slatkim
Međutim, najnovija znanstvena istraživanja i opsežne analize donose znatno složeniju sliku o povezanosti prehrane i glavobolja. Iako se godinama vjerovalo da je izbjegavanje ovih namirnica zlatno pravilo, stručnjaci sada upozoravaju da stroga eliminacija može donijeti više štete nego koristi. Restriktivne dijete često dovode do pothranjenosti, stresa i smanjene kvalitete života, a nerijetko se temelje isključivo na osobnim uvjerenjima pacijenata, a ne na stvarnim uzročno-posljedičnim vezama. Znanost sve više naglašava važnost prepoznavanja individualnih okidača jer ono što kod jedne osobe izaziva težak napadaj, kod druge može proći potpuno bez posljedica. Važno je naglasiti i ulogu biološkog sata, stresa te općih životnih navika koji djeluju zajedno s prehranom.
Znanstvenici stoga pretpostavljaju da želja za slatkim i čokoladom može zapravo biti rani simptom, odnosno premonitorni znak da se migrena već polako razvija, a ne njezin stvarni uzrok.
Kada je riječ o čokoladi, situacija je posebno zanimljiva jer nova otkrića mijenjaju desetljećima staru paradigmu. U nedavnoj meta-analizi koja je obuhvatila gotovo tri tisuće sudionika, uglavnom žena srednje životne dobi, čokoladu je kao okidač za migrenu prijavilo tek četrnaest posto ispitanika. Štoviše, mnoga dvostruko slijepa istraživanja u kojima su pacijenti konzumirali pravu čokoladu i placebo, odnosno zamjenu za čokoladu, nisu uspjela dokazati da prava čokolada značajno češće izaziva glavobolju. Znanstvenici stoga pretpostavljaju da želja za slatkim i čokoladom može zapravo biti rani simptom, odnosno premonitorni znak da se migrena već polako razvija, a ne njezin stvarni uzrok. Sama čokolada čak sadrži vitamine i minerale poput magnezija koji djeluju zaštitno na živčani sustav.
Analize pokazuju da je tek oko osam posto pacijenata prijavilo sir kao okidač, a reakcija izrazito ovisi o enzimima u probavnom sustavu pojedinca.
Sir je također dugo bio na crnoj listi zbog spoja koji se naziva tiramin, a koji prirodno nastaje tijekom procesa starenja sira. Tiramin kod nekih osoba može potaknuti oslobađanje kemikalija koje signaliziraju stres i time povećati krvni tlak, što bi moglo pokrenuti migrenu kod onih čiji je mozak posebno osjetljiv. Analize pokazuju da je tek oko osam posto pacijenata prijavilo sir kao okidač, a reakcija izrazito ovisi o enzimima u probavnom sustavu pojedinca. Zato se svježi sirevi poput ricotte ili svježeg sira smatraju potpuno sigurnima, dok problematični mogu biti isključivo oni jako zreli, pod uvjetom da osoba zaista ima dokazanu preosjetljivost. Ako nema jasne povezanosti, nema ni stvarne potrebe da se pacijentima uskraćuje ta namirnica.
Kofein kao lijek i kao uzrok
Veza između unosa kofeina i pojave glavobolje jedna je od najsloženijih u cijeloj priči o migrenama. Kava može djelovati kao dvosjekli mač jer kofein istovremeno može olakšati bolove, ali i potaknuti napadaj ako se konzumira na pogrešan način. Sustavni pregled devetnaest istraživanja, koji je uključio više od milijun sudionika, pokazao je da umjerena konzumacija kofeina uglavnom ne povećava rizik od napadaja. Štoviše, osobe koje redovito piju do četiri šalice kave dnevno obično nemaju problema s glavoboljama zbog te navike. Zanimljivo je da neka genetska istraživanja čak sugeriraju da genetska predispozicija za veću konzumaciju kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od migrene.
Štoviše, osobe koje redovito piju do četiri šalice kave dnevno obično nemaju problema s glavoboljama zbog te navike. Zanimljivo je da neka genetska istraživanja čak sugeriraju da genetska predispozicija za veću konzumaciju kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od migrene
Pravi problemi s kavom obično nastaju uslijed naglih promjena u navikama pijenja. Naglo prestajanje unosa kofeina ili pak konzumacija neuobičajeno velikih količina pokazali su se kao vrlo jasni okidači za migrenu kod mnogih pacijenata. Organizam se navikava na određenu razinu kofeina u krvi, pa svaki šokantan skok ili pad može destabilizirati osjetljivi krvožilni sustav glave i potaknuti napadaj. Zato liječnici često savjetuju pacijentima s čestim glavoboljama da zadrže dosljednost i stabilnost u dnevnom unosu kave. Stabilnost je ključna, a ukoliko pacijenti paze na unos kofeina iz svih izvora, ne moraju se nužno odricati svog omiljenog jutarnjeg rituala.
Važnost dnevnika prehrane umjesto strogih zabrana
Umjesto da slijepo prate razne eliminacijske dijete, medicinski stručnjaci oboljelima od migrene preporučuju sustavan i oprezan pristup u prepoznavanju okidača. Preporučuje se vođenje detaljnog dnevnika prehrane i simptoma tijekom barem četiri do šest tjedana kako bi se prepoznale stvarni obrasci ponašanja i reakcije organizma. Nakon tog probnog perioda namirnica se polako ponovno uvodi u prehranu, a tek ako se glavobolja vrati u roku od šest do dvadeset četiri sata, može se sa sigurnošću reći da je okidač potvrđen. Takav ciljani pristup sprječava nepotrebno osiromašenje prehrane.
Kvalitetan san, redovita tjelovježba, izbjegavanje kroničnog stresa i održavanje odgovarajuće hidratacije tijela također igraju presudnu ulogu u smanjenju učestalosti napadaja. Pristup pacijentima mora biti cjelovit, jer izolirano izbacivanje komadića čokolade vjerojatno neće riješiti problem ako osoba pati od kroničnog stresa.
Prehrana je svakako važan aspekt životnog stila koji se može modificirati, no ne treba zaboraviti ni druge iznimno bitne faktore. Kvalitetan san, redovita tjelovježba, izbjegavanje kroničnog stresa i održavanje odgovarajuće hidratacije tijela također igraju presudnu ulogu u smanjenju učestalosti napadaja. Pristup pacijentima mora biti cjelovit, jer izolirano izbacivanje komadića čokolade vjerojatno neće riješiti problem ako osoba pati od kroničnog stresa i nedovoljno spava. Svijest o složenoj mreži okidača pomaže ljudima da povrate kontrolu nad svojim životom, bez strogih zabrana koje samo dodatno opterećuju psihu. Na taj način osigurava se najbolja ravnoteža između zaštite zdravlja i uživanja u hrani.
Uz pažljivo praćenje vlastitog tijela i razumnu umjerenost, život s migrenom ne mora nužno značiti i život prepun odricanja od malih svakodnevnih užitaka.
Ponekad komadić tamne čokolade ili šalica kave mogu donijeti više radosti i opuštanja nego što mogu prouzročiti štete. Uz pažljivo praćenje vlastitog tijela i razumnu umjerenost, život s migrenom ne mora nužno značiti i život prepun odricanja od malih svakodnevnih užitaka. ( Ordinacija.hr )
