Hripavac je izrazito zarazna infekcija dišnog sustava koja ponovno bilježi porast broja oboljelih. Iako ga se često smatra bolešću prošlosti, i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju za sve.
Hripavac, u narodu poznat i kao magareći kašalj, uzrokuje opasna bakterija naziva Bordetella pertussis. Ona napada dišni sustav, oslobađa toksine i izaziva snažno oticanje dišnih puteva. Radi se o izrazito zaraznoj bolesti koja se iznimno lako prenosi kapljičnim putem. Prema stručnim procjenama, jedna oboljela osoba u prosjeku može zaraziti između dvanaest i sedamnaest drugih ljudi u svojoj blizini.
Najpogubnija za malu dojenčad
Iako se najčešće povezuje isključivo s bebama i malom djecom, od ove bolesti može oboljeti baš svatko. Tinejdžeri i odrasle osobe često imaju blaže simptome koji jako nalikuju običnoj prehladi. Zbog toga mnogi zaraženi nesvjesno prenose opasnu bakteriju na osjetljivije članove društva. Bolest je apsolutno najpogubnija za malu dojenčad mlađu od tri mjeseca, kod kojih je rizik od ozbiljnih posljedica ogroman.
Prvi znakovi bolesti, poznati kao kataralni stadij, kriju se iza simptoma sasvim obične prehlade. Pacijenti u tom početnom periodu najčešće imaju blago curenje nosa, povremeno kihanje i vrlo blagi kašalj bez povišene temperature. Bolesnici su upravo u tom prvom stadiju apsolutno najzarazniji i tada nesvjesno šire infekciju u svojoj okolini. Prava priroda bolesti otkriva se tek kada prehlada ne prolazi kako bi trebala.
Glavni razlog krije se u činjenici da stečeni imunitet, kroz preboljenje ili cijepljenje, jednostavno nije doživotan. S prolaskom godina taj imunitet slabi, ostavljajući odrasle osobe ponovno izloženima infekciji koja se onda širi dalje.
Hripavac se redovito pojavljuje u obliku epidemijskih valova. Glavni razlog krije se u činjenici da stečeni imunitet, kroz preboljenje ili cijepljenje, jednostavno nije doživotan. S prolaskom godina taj imunitet slabi, ostavljajući odrasle osobe ponovno izloženima infekciji koja se onda širi dalje. Ovo nam potvrđuje koliko je važno pratiti javnozdravstvene preporuke.
Razvoj bolesti i karakterističan kašalj
Nakon početne faze, nesretni pacijenti ulaze u paroksizmalni stadij koji predstavlja najprepoznatljiviji dio ove infekcije. Ovu fazu karakteriziraju izrazito snažni i grčeviti napadaji kašlja koji se neumoljivo nižu. Kada osoba napokon uspije udahnuti zrak, često se čuje specifičan visokotonski zvuk koji podsjeća na hripanje. Ovi iscrpljujući napadaji nerijetko rezultiraju povraćanjem, a situacija se znatno pogoršava tijekom noći.
Kod sasvim malih beba situacija tijekom ovog stadija može poprimiti iznimno dramatičan i opasan tijek. Kod djece mlađe od šest mjeseci mogu se javiti jako opasni prekidi disanja, u medicini poznati kao apneja. Roditelji često primijete kako dijete ulaže nevjerojatan napor da bi došlo do zraka uz vidljivo plavetnilo oko usana. Nakon najgore faze nastupa rekonvalescentni stadij u kojem se pacijenti iznimno sporo vraćaju u normalu.
Ozbiljne komplikacije i postavljanje dijagnoze
Liječnici upozoravaju kako se komplikacije hripavca ne smiju nipošto olako shvaćati jer znaju ostaviti ozbiljne posljedice. Najčešća komplikacija je teška upala pluća koja često zahtijeva produljeno bolničko liječenje. Kod dojenčadi manjak kisika tijekom dugih napadaja može dovesti do konvulzija i trajnog oštećenja mozga. Ni odrasli pacijenti nisu pošteđeni neugodnosti, pa silina kašlja ponekad može uzrokovati pravo napuknuće rebara.
Dijagnosticiranje bolesti danas se u prvom redu oslanja na brze laboratorijske analize i PCR testiranje. Kada se bolest dijagnosticira u samim počecima, primarni način liječenja oslanja se na korištenje makrolidnih antibiotika. Liječenje antibioticima prvenstveno služi zaustavljanju daljnjeg širenja bakterije u zajednici. Stručnjaci posebno naglašavaju da uobičajeni lijekovi protiv kašlja ne donose baš nikakvo olakšanje.
Prevencija i cijepljenje trudnica
Prije uvođenja sustavnog cijepljenja, ova je iscrpljujuća bolest bila jedan od vodećih uzroka smrtnosti u dječjoj dobi. Cjepivo je srećom uvelike promijenilo tu sliku te je danas ključni dio obveznog zdravstvenog programa. Kako bi se osigurala čvrsta zaštita, mališani moraju primiti pet doza ovog cjepiva. Suvremena medicina poseban naglasak stavlja i na zaštitu trudnica jer se dragocjena protutijela preko posteljice prenose na bebu.
U slučajevima kada se infekcija ipak pojavi, zavodi za javno zdravstvo imaju protokole o profilaksi za najbliže kontakte. Riječ je o preventivnom uzimanju antibiotika koji se daju potpuno zdravim osobama koje su bile izložene zarazi. Ovaj oblik zaštite naročito je važan za osobe narušenog imuniteta i mora započeti najkasnije u prva tri tjedna. Uz sve to, nikako ne smijemo zaboraviti na temeljito pranje ruku i redovito prozračivanje prostorija. ( Ordinacija.hr )
