Svake se godine četrnaestog studenoga obilježava Svjetski dan šećerne bolesti, a stručnjaci upozoravaju da rano prepoznavanje simptoma može spriječiti teške zdravstvene komplikacije.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenoga u čast rođendana Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina. Tema za razdoblje od 2026. do 2027. godine glasi “Rano djelovanje u prevenciji dijabetesa”. Prema službenim podacima, dijabetes pogađa više od pola milijarde ljudi širom svijeta, dok je u Hrvatskoj evidentirano više od 400 tisuća oboljelih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, šećerna bolest je u našoj zemlji četvrti vodeći uzrok smrti. Ipak, gotovo polovina oboljelih u svijetu ostaje nedijagnosticirana jer mnogi zanemaruju znakove upozorenja, ističe Svjetska zdravstvena organizacija.
Pet ključnih simptoma
Liječnici ističu kako su rani znakovi bolesti često vrlo suptilni, stoga je od iznimne važnosti znati prepoznati prvih pet ključnih simptoma dijabetesa. Prvi i drugi znak usko su povezani, a uključuju pojačanu žeđ i učestalo mokrenje. Do toga dolazi jer bubrezi koriste veće količine vode kako bi filtrirali i izbacili višak glukoze iz tijela. Treći česti pokazatelj je stalan osjećaj umora i iscrpljenosti, koji se javlja kao posljedica poremećenog metabolizma energije te dehidracije organizma zbog gubitka vode.
Četvrti znak na koji treba obavezno obratiti pozornost jest nagli i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine. On nastaje jer tijelo, uslijed manjka stanične energije, počinje razgrađivati vlastite zalihe masnog tkiva i mišića. Peti važan simptom odnosi se na zamućen vid te sporo zacjeljivanje rana i sklonost raznim infekcijama. Stručnjaci iz američkog MD Anderson centra naglašavaju da je hitan posjet liječniku nužan ako primijetite ove promjene, jer pravovremena dijagnoza može spriječiti teška oštećenja srca, bubrega i živčanog sustava.
Zanemarivanje ovih naizgled bezopasnih promjena u tijelu može dovesti do po život opasnih stanja poput dijabetičke ketoacidoze, posebno kod dijabetesa tipa jedan. Prema procjenama, jedna od osam osoba diljem svijeta nalazi se pod visokim rizikom za razvoj dijabetesa tipa dva, zbog čega je rana intervencija ključna za očuvanje dugoročnog zdravlja.
Rizični faktori i svakodnevne navike
Stručnjaci Međunarodne federacije za dijabetes naglašavaju da moderno okruženje znatno pridonosi širenju ove bolesti. Život u urbanim sredinama, visoke razine onečišćenja zraka, ograničene mogućnosti za redovitu tjelesnu aktivnost te laka i jeftina dostupnost nezdrave hrane otežavaju usvajanje zdravih životnih navika. Upravo su prekomjerna tjelesna težina i nedostatak kretanja među glavnim okidačima za razvoj dijabetesa tipa dva, koji se danas sve češće dijagnosticira i kod mlađe populacije, a ne samo kod osoba starijih od četrdeset godina.
Promjena životnog stila može znatno smanjiti rizik. Liječnici savjetuju usvajanje uravnotežene prehrane bogate vlaknima, voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, uz smanjen unos rafiniranih šećera i zasićenih masti. Uz to, preporučuje se barem trideset minuta umjerene tjelesne aktivnosti većinu dana u tjednu. Gubitak od samo sedam posto ukupne tjelesne težine kod osoba s prekomjernom težinom može drastično smanjiti opasnost od pojave ove kronične bolesti.
Podrška i redovite kontrole
Uspješno upravljanje dijabetesom zahtijeva i širu društvenu podršku. Dijabetes utječe na svaki aspekt života oboljele osobe, uključujući mentalno zdravlje. Mnogi pacijenti suočavaju se sa stresom, anksioznošću i dijabetičkim izgaranjem, emotivnom iscrpljenošću uzrokovanom svakodnevnom brigom o razinama šećera u krvi, prehrani i terapiji. Zbog toga zdravstvene organizacije apeliraju na poslodavce i širu zajednicu da stvore okruženje bez stigme.
Mnogi pacijenti suočavaju se sa stresom, anksioznošću i dijabetičkim izgaranjem, emotivnom iscrpljenošću uzrokovanom svakodnevnom brigom o razinama šećera u krvi, prehrani i terapiji.
Redoviti preventivni pregledi najbolji su alat u borbi protiv šećerne bolesti. Osobe koje imaju genetske predispozicije, odnosno povijest dijabetesa u obitelji, trebale bi barem jednom godišnje kontrolirati razinu šećera u krvi. Pravovremeno otkrivanje predijabetesa omogućuje pacijentima da uz pomoć liječničkih savjeta i minimalnih promjena u svakodnevnoj rutini potpuno izbjegnu prelazak u ozbiljnije stadije bolesti i tako osiguraju kvalitetan i dug život. ( Ordinacija.hr )
