Celijakija zahtijeva strogu dijetu, a intolerancija uglavnom prilagodbu - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Celijakija zahtijeva strogu dijetu, a intolerancija uglavnom prilagodbu

Tegobe se mogu preklapati, ali kod celijakije se, među ostalim, javljaju dugotrajni proljev, bolovi i nadutost, gubitak tjelesne težine i slabokrvnost. Foto: Shutterstock

Iako se simptomi mogu preklapati, celijakija, osjetljivost na gluten i intolerancija na laktozu zahtijevaju različit pristup prehrani. Stručnjakinje upozoravaju zašto gluten ne treba izbacivati prije dijagnostičke obrade.

Izbacivanje glutena i laktoze iz prehrane mnogima se čini kao jednostavan način za ublažavanje probavnih tegoba, osobito nadutosti, bolova u trbuhu i promjena u probavi. No iza tih simptoma mogu se kriti različita stanja koja zahtijevaju i različit pristup – od celijakije i alergije na pšenicu do necelijakijske osjetljivosti na gluten i intolerancije na laktozu. Dok je u nekim slučajevima izbjegavanje određenih sastojaka nužan dio liječenja, u drugima su dovoljne ciljane prilagodbe prehrane. Zato je prije promjene jelovnika važno utvrditi što uzrokuje tegobe, a potom prehranu prilagoditi stvarnim potrebama organizma. No, pritom je važno imati na umu da izbacivanje glutena nije korisno za svakoga.

Nije svaki gluten problem

Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica na Odjelu za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, upozorava da zdrave osobe izbacivanjem glutena ne dobivaju nikakvu zdravstvenu korist.

– Za potpuno zdrave osobe nema nikakve koristi od izbacivanja glutena iz prehrane. Ne postoji razlog zbog kojeg bi trebale smatrati da će im prehrana bez glutena biti zdravija ili bolja. To jednostavno nije točno – ističe.

Ipak, gluten može izazivati tegobe i kod osoba koje nemaju celijakiju. Kod necelijakijske osjetljivosti na gluten simptomi poput nadutosti, grčeva i promjena u pražnjenju crijeva mogu se povlačiti nakon njegova izbacivanja, no dijagnostika tog stanja nije jednostavna.

Shutterstock

Bezglutenska prehrana, objašnjava gastroenterologinja dr. Vlasta Miholić Marić, nužna je kod potvrđene celijakije. Kod alergije na pšenicu iz prehrane se izbacuje pšenica, dok se kod necelijakijske osjetljivosti na gluten prehrana prilagođava nakon isključivanja drugih uzroka tegoba. Osobama s intolerancijom na laktozu preporučuje se pak smanjenje njezina unosa, ovisno o individualnoj podnošljivosti.

Tegobe se mogu preklapati, ali kod celijakije se, među ostalim, javljaju dugotrajni proljev, bolovi i nadutost, gubitak tjelesne težine i slabokrvnost. Intolerancija na laktozu najčešće uzrokuje nadutost, plinove, bolove u trbuhu i proljev nakon konzumacije mlijeka ili drugih proizvoda koji je sadrže. Upravo zato dr. Miholić Marić upozorava da se bezglutenska prehrana ne bi trebala uvoditi prije testiranja na celijakiju jer izbacivanje glutena može otežati postavljanje dijagnoze.

– Kod glutena je problem složeniji jer postoje tri različita stanja – celijakija, alergija na pšenicu i necelijakijska osjetljivost na gluten, a njihovi se simptomi mogu preklapati. Ako osoba prije dijagnostičke obrade izbaci gluten iz prehrane, naknadno više ne možemo pouzdano provesti testiranja i utvrditi o čemu je riječ. Zato je važno najprije napraviti odgovarajuće pretrage, a tek onda, ovisno o nalazima, odrediti način prehrane – napominje gastroenterologinja.

Važnost pravilne dijagnoze posebno dolazi do izražaja kod celijakije, kronične autoimune bolesti u kojoj gluten pokreće imunološku reakciju i oštećuje sluznicu tankog crijeva. Zbog otežane apsorpcije hranjivih tvari neliječena bolest može dovesti do nutritivnih nedostataka, slabokrvnosti, mršavljenja i drugih komplikacija. Bezglutenska prehrana zato nije tek način ublažavanja simptoma, nego nužan dio liječenja te se mora provoditi strogo i trajno, uz izbjegavanje čak i tragova glutena.

– Kod celijakije nije dovoljno samo smanjiti unos glutena ili ga izbjegavati povremeno. Potrebna je stroga bezglutenska prehrana jer i male količine glutena mogu održavati upalnu reakciju i oštećenje sluznice tankog crijeva. Ako se osoba ne pridržava prehrane, može doći do daljnjeg oštećenja crijeva i slabije apsorpcije hranjivih tvari, čak i kada simptomi nisu izrazito izraženi – upozorava dr. Miholić Marić.

Prilagodba, a ne ograničavanje

Kod oboljelih je važno, dodaje, pratiti i moguće nedostatke vitamina i minerala, osobito željeza, folne kiseline te vitamina B12 i D, a eventualne manjkove nadoknađivati prema nalazima. Kod intolerancije na laktozu situacija je drukčija. Ona može biti primarna, ali i sekundarna, primjerice nakon oštećenja sluznice tankog crijeva. U tom slučaju može biti privremena i povući se nakon oporavka crijeva pa ne mora značiti doživotno izbjegavanje laktoze.

Shutterstock

Za razliku od celijakije, intolerancija na laktozu ne zahtijeva nužno potpuno izbacivanje mliječnih proizvoda, već prilagodbu njihova unosa individualnoj podnošljivosti.

– Neki proizvodi, poput fermentiranih mliječnih proizvoda i tvrdih sireva, sadrže manje laktoze pa ih osobe s intolerancijom često mogu konzumirati. Važno je pronaći količinu i vrstu proizvoda koje pojedinac dobro podnosi – objašnjava Darija Vranešić Bender.

Pritom je važno voditi računa o tomu da prehrana ostane nutritivno uravnotežena jer izbacivanje mliječnih proizvoda bez odgovarajućih zamjena može smanjiti unos kalcija, proteina i drugih važnih nutrijenata. To je osobito važno kod djece, čije su potrebe povećane zbog rasta i razvoja.

– Prehrana mora ostati uravnotežena i raznolika bez obzira na to postoje li određena ograničenja. Važno je pronaći način prehrane koji će odgovarati individualnim potrebama, a istodobno osigurati unos svih potrebnih hranjivih tvari – zaključuje Darija Vranešić Bender.

(Ida Balog)

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo