Sve više ljudi traži pomoć zbog zdravstvenih tegoba, a ne samo viška kilograma. Tea Radica objašnjava zašto je važna personalizirana prehrana i kako izbjeći zamke popularnih dijeta.
Inzulinska rezistencija, povišen kolesterol, probavne tegobe, višak kilograma, ali i sve veća zbunjenost zbog proturječnih savjeta o prehrani – razlozi zbog kojih ljudi traže pomoć nutricionista sve su raznolikiji. No kako pronaći stručnjaka koji se bavi upravo određenim problemom i pritom biti siguran u njegove kvalifikacije? Kako bi ljudima olakšala potragu, ali i povezala nutricioniste različitih specijalizacija, nutricionistica Tea Radica pokrenula je platformu Nutricionisti.hr. Za Ordinacija.hr govori o najčešćim prehrambenim pogreškama, personaliziranoj prehrani, crijevnom mikrobiomu i tomu kako prepoznati kvalitetne savjete u moru informacija koje nas svakodnevno okružuju.
Kako ste se odlučili baviti nutricionizmom i što vas je najviše zainteresiralo u tom području?
Dolazim iz Sinja i još sam u mladosti primijetila koliko hrana utječe na zdravlje i živote ljudi oko mene. Oduvijek me zanimalo i što se događa s hranom nakon što je pojedemo jer se upravo u tom procesu kemija, biologija i fiziologija povezuju u cjelinu. Zato sam upisala nutricionizam na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Budući da u Splitu nije bilo diplomskog studija, obrazovanje sam nastavila u Kopenhagenu, gdje sam završila diplomski studij Human Nutrition i prvi se put ozbiljnije upoznala s crijevnim mikrobiomom.
Imala sam priliku ostati u Danskoj, no odlučila sam se vratiti u Hrvatsku jer sam željela napraviti nešto dobro za naše društvo. Ipak, teorija je jedno, a rad s ljudima nešto sasvim drugo. Najviše me motivira trenutak kada netko tko se godinama bori s probavnim tegobama ili viškom kilograma shvati da problem nije u nedostatku volje, nego u pogrešnom pristupu. Prehrana nije samo popis namirnica koje treba jesti ili izbjegavati. Ona uključuje i radno vrijeme, obiteljske navike, stres i financijske mogućnosti. Plan prehrane koji ne uzima u obzir sve te okolnosti obično vrlo brzo završi u ladici.
Kako je nastala ideja za pokretanje platforme Nutricionisti.hr i što ste njome željeli promijeniti?
Platformu smo pokrenuli nas troje: moj suprug Ivan Radica, stručnjak za SEO, naš prijatelj i programer Viktor Lazić te ja. Sve je počelo razgovorom u kojem smo prepoznali potrebu za mjestom koje bi okupljalo nutricioniste, a znala sam da takva platforma u ovom obliku ne postoji. Ivan se pobrinuo za to da nas ljudi mogu pronaći, a Viktor da platforma funkcionira kako treba. Bez njih bi sve ostalo samo na dobroj ideji.
Potreba za takvom platformom proizašla je iz vrlo praktičnog problema. Klijentima sam često morala reći da za njihov problem nisam prava osoba jer nitko ne može biti stručnjak za sve – od prehrane u trudnoći do sportske prehrane. No kada bi me pitali kome se onda mogu obratiti, nisam imala gdje provjeriti. U Hrvatskoj nije postojalo mjesto na kojem bi se mogao pronaći nutricionist za određeni problem u određenom gradu, a vjerujem da su se s istim pitanjem susretali i brojni moji kolege.
Danas ljudi nutricioniste najčešće traže na društvenim mrežama, gdje broj pratitelja često ima veću težinu od diplome. Pritom naziv “nutricionist” u Hrvatskoj nije zakonski zaštićen, a zakon kojim bi se to pitanje uredilo još je u pripremi. Željela sam to promijeniti: učiniti struku vidljivijom, omogućiti ljudima da na jednome mjestu pronađu provjerene stručnjake i pružiti priliku i nutricionistima koji se ne ističu na društvenim mrežama, ali su izvrsni u svom poslu.

Kako platforma funkcionira i što korisnici na njoj mogu pronaći? Koliko je nutricionista trenutačno uključeno?
Na platformi Nutricionisti.hr moguće je pronaći nutricionista prema gradu i području specijalizacije te izravno rezervirati termin. Nismo željeli napraviti još jedan imenik s kontaktima, nego mjesto koje će ljudima olakšati pronalazak odgovarajućeg stručnjaka. Specijalizacije obuhvaćaju širok raspon područja – od kliničke i sportske prehrane do ženskog zdravlja, crijevnog mikrobioma i pedijatrijske prehrane. Tako, primjerice, roditelj čije dijete ima alergiju na hranu može pronaći nutricionista koji se bavi upravo tim područjem, a nutricionisti mogu pronaći kolege za suradnju ili mentorstvo. Na profilu svakog stručnjaka dostupne su informacije o tomu gdje radi, nudi li online konzultacije i koliko naplaćuje svoje usluge.
Kako platforma u početku ne bi bila prazna, početne smo profile izradili na temelju javno dostupnih podataka. Zatim smo se izravno javili nutricionistima kako bismo provjerili je li im ideja zanimljiva i žele li preuzeti i verificirati svoje profile. Reakcije su uglavnom bile pozitivne, a dosad je to učinilo više od 50 nutricionista.
Posjete pratimo od kraja rujna. Otad je stranicu posjetilo više od 2000 ljudi, koji su nutricionistima poslali više od 30 upita, i to prije nego što smo platformu uopće počeli promovirati. To mi je najbolji pokazatelj da je ovakvo mjesto nedostajalo i da potražnja za nutricionistima postoji. Onima koji nisu sigurni kakvog stručnjaka trebaju pomoći će kratki upitnik “Koji nutricionist Vam treba?”. Dugoročno želimo olakšati svakodnevni rad i samim nutricionistima, među ostalim, razvojem AI alata za izradu sadržaja i druge poslovne zadatke.
Prema kojim kriterijima birate nutricioniste koji se mogu predstaviti na platformi i kako građani mogu prepoznati kvalificiranog stručnjaka?
Osnovni kriterij za verificiranje profila jest diploma. Nutricionist koji izradi ili preuzme profil treba nam poslati dokaz o završenom obrazovanju. Nakon provjere, profil dobiva oznaku “verificirano”, koja je korisnicima odmah vidljiva.
Građanima savjetujem da se ne ustručavaju pitati stručnjaka gdje se školovao. Dobar nutricionist rado će odgovoriti na takvo pitanje. Oprez je potreban ako primijetite obećanja brzih rezultata, jelovnike koji su jednaki za sve ili zabranu cijelih skupina namirnica bez medicinskog razloga.
S kojim se problemima ljudi najčešće obraćaju nutricionistima? Prevladava li i dalje želja za mršavljenjem ili sve više traže pomoć zbog zdravstvenih tegoba?
Mršavljenje je i dalje najčešći razlog za prvi dolazak, no iza viška kilograma sve se češće krije i neki zdravstveni problem, poput inzulinske rezistencije, povišenog šećera ili kolesterola, masne jetre ili sindroma policističnih jajnika. Mnogi nam se javljaju nakon što im je liječnik savjetovao promjenu prehrane, ali nisu dobili konkretne upute kako to učiniti. Dolaze i ljudi koji koriste lijekove za mršavljenje, a pritom žele izgubiti masno tkivo i sačuvati mišićnu masu.
Sve je više i osoba s probavnim tegobama, od nadutosti do sindroma iritabilnog crijeva. Do nas često dolaze nakon dugotrajnog samostalnog isprobavanja različitih prehrambenih pristupa, s popisom namirnica koje su izbacili iz prehrane, ali bez stvarnog olakšanja. Drago mi je što se nutricionista sve manje doživljava kao nekoga kome se odlazi po dijetu prije ljeta, a sve više kao važan dio tima koji skrbi o zdravlju. Upravo je to poruka koju želim prenijeti ljudima.
Koje su najčešće pogreške koje primjećujete u prehrambenim navikama ljudi i koje biste promjene prvo preporučili?
Tipičan dan kakav često viđam izgleda ovako: preskače se doručak, popije se nekoliko kava do podneva, nešto se pojede u hodu, a navečer slijedi obilna večera. Tijelo tako veći dio dana ostaje bez dovoljno hrane, a navečer se to pokušava nadoknaditi. Usto, većina ljudi unosi premalo vlakana, dok kalorije iz sokova i zaslađenih napitaka uopće ne doživljava kao dio prehrane.
Zato ne počinjem sa zabranama, nego s onim što bi trebalo dodati: redovite obroke, povrće koje zauzima polovicu tanjura, vodu umjesto zaslađenih pića i izvor bjelančevina u svakom obroku. Zvuči jednostavno, ali najbolje rezultate daje postupno uvođenje promjena, korak po korak. Plan koji ne možete slijediti ni tri tjedna nije dobar plan, koliko god obećavao.
Kako se snaći u moru proturječnih savjeta o prehrani, popularnih dijeta i trendova? Kako prepoznati što je doista znanstveno utemeljeno?
Moje je pravilo jednostavno: što neki savjet zvuči čudesnije, to sam opreznija. Ako netko tvrdi da je jedna namirnica uzrok svih zdravstvenih problema ili da će jedan dodatak prehrani sve riješiti, gotovo sigurno nije u pravu. Znanstveno utemeljeni savjeti rijetko su senzacionalni, a upravo je to često dobar znak.
Pri procjeni vjerodostojnosti nekog savjeta pomaže postaviti nekoliko pitanja: tko ga daje i ima li odgovarajuće obrazovanje? Prodaje li ta osoba proizvod koji preporučuje? Temelji li se tvrdnja na istraživanjima provedenima na ljudima ili samo na jednom pokusu na stanicama ili miševima? Je li u skladu sa smjernicama stručnih organizacija?
Većina popularnih dijeta djeluje iz istog razloga – smanjuje ukupan energetski unos. Pravo je pitanje, međutim, možete li se na takav način hraniti godinama.

Koliko je važna personalizirana prehrana i koju ulogu u njoj imaju zdravstveno stanje, genetika i crijevni mikrobiom?
Personalizacija je ključna, a počinje razgovorom. Isti plan prehrane neće jednako odgovarati osobi koja radi u smjenama i umirovljenici, kao ni nekome tko uzima terapiju za štitnjaču i osobi koja se priprema za maraton. Genetika ima važnu ulogu kod određenih stanja, primjerice intolerancije na laktozu ili celijakije, kod kojih genetski nalaz može pomoći u postavljanju ili isključivanju dijagnoze.
Crijevnim mikrobiomom najviše se bavim i u svojoj ga praksi koristim kao dodatni uvid u zdravstveno stanje. Analiza stolice pokazuje raznolikost i sastav crijevnih bakterija, a može upućivati i na prisutnost mogućih patogena. Sama po sebi ne služi za postavljanje dijagnoze, ali u kombinaciji sa simptomima i krvnim nalazima može pružiti dio slike koji bi inače nedostajao. Kada sve te informacije povežemo, prehranu možemo prilagoditi mnogo preciznije.
Ono što već sada pouzdano znamo jest da crijevne bakterije vole raznolikost. Što više različitih biljnih namirnica, vlakana i fermentirane hrane unosimo, to bolje. Ipak, najbolji oblik personalizacije i dalje je kvalitetan razgovor sa stručnjakom koji će pozorno saslušati vašu priču.
(Ida Balog)




