Bilo da vam strah stvaraju velika životna pitanja ili paničarite oko najmanjih sitnica, jedno je sigurno. Trenutna ekonomska situacija svima nam je dala par stvari oko kojih se možemo dobro zamisliti.
Naravno, nije svaka zabrinutost loša. Ponekad strahovi mogu biti konstruktivni, otkriti prijetnju i ukazati na moguće rješenje. S druge strane, ‘toksični strah’ može nas apsolutno zablokirati. Do te mjere da smo nesposobni normalno razmišljati.
Nasreću, zabrinutost ne mora biti ‘doživotna kazna’. Neke strahove možete sami pretvoriti u produktivne, a oko drugih se jednostavno morate naučiti manje brinuti. Evo nekoliko pametnih načina kako se riješiti zabrinutosti i stresa koji dolazi s njime pod ruku!
Prepustite se zabrinutosti…
…ali samo na 20 minuta. Svaki dan odvojite vrijeme i fokusirajte se na stvari koje vas brinu, bez da pritom pokušate pronaći rješenje. Ovakav ispušni ventil nakon nekoliko će tjedana smanjiti vašu količinu zabrinutosti. Ignoriranjem nećete otjerati probleme, već ćete postići kontraefekt. Stalno će vam biti na umu! S druge strane, obraćanje pozornosti na strahove, na strukturiran i vremenski ograničen način, pomoći će vam da disciplinirate um.
Prihvatite neizvjesnost…
Na neke stvari jednostavno ne možete utjecati. Što prije to prihvatite, to bolje za vas! Nemojte se zamarati sa beskonačnim nizom ‘što ako’, već problem rješavajte ako i kada nastupi. Probajte mali trik s meditacijom: zamislite da vaše brige plutaju niz rijeku, tako polako da ih vidite kako nestaju. Nemojte pokušati utjecati na to, samo ih pustite da odu.
Odglumite smirenost…
Pretvaranje da problemi nisu tu također ponekad može pomoći. Promjena ponašanja utječe na naše misli i osjećaje. Čak i kada samo pokušavamo izgledati sretno, mijenjamo ( i to na bolje) vlastite emocije.
Puževim koracima naprijed…
Zadržite male, svakodnevne rituale.Oni će vam pomoći da u kriznim situacijama i dalje imate sve pod kontrolom. Bilo da se radio o tjednom šopingu ili nedjeljnom ručku, poznati obrasci dat će vam osjećaj kontinuiteta čak i kada mislite da se sve oko vas raspada.
Nemojte raditi ‘od buhe slona’…
Ako ste tjeskobni veće su šanse da ćete očekivati najgore moguće scenarije. Štoviše, podcijeniti ćete vlastitu sposobnost da se nosite s problemima. Naposljetku, svi se brinemo. Zapamtite, nije bitan uzrok zabrinutosti, već kako naša reakcija. Ona će nas na kraju izvući iz problema. Kako podići samopouzdanje? Dokažite sebi da se možete nositi s nedaćama. 
Vježbajte rješavanje problema…
Uvijek pokušajte pronaći rješenje, čak i kada se stvari čine potpuno bezizglednima. Probajte sastaviti popis predmeta koji vam mogu pomoći. Druga dobra metoda je ‘brainstorming’. Razgovor s prijateljima i obitelji može vam pomoći da sagledate veliku sliku. Bojite se naglog debljanja jer morate otkazati pretplatu u teretani? Zamolite prijatelje da krenu u šetnju s vama ili na tečaj joge. Jeftinije je, praktičnije i jednako efikasno.
Uposlite mozak…
Kako biste dobili bitku sa strahovima na dnevnoj bazi, uposlite moždane vijuge. Upalite TV ili radio dok čistite. Bitno je imati nešto što će zarobiti pažnju i vaš um, i napraviti malu distrakciju od svakodnevnih briga.
Družite se s prijateljima…
Njegovanje odnosa s bliskim ljudima najbolji je lijek za zabrinutost. Pritom je kontakt oči u oči puno bolji od interneta ili telefona. Provođenje vremena s prijateljima ‘ometa’ zabrinutost; razgovor vas može pomaknuti bliže rješenju; a kvalitetna veza vas podsjeća što je doista bitno u životu. Bacite u društveni život, krećite se i socijalizirajte.
D. Šorgić
