Nerealna očekivanja i naglašavanje važnosti financijskog uspjeha i izgleda, razlog su za sve veći broj depresivnih mladih osoba.
Nova studija pokazala je kako se pet puta više srednjoškolaca i studenata nosi s tjeskobom, stresom i ostalim mentalnim problemima, nego ranije generacije
koje su studirale tijekom Velike depresije.
Rezultati studije, zapravo su odgovor na popularni psihološki upitnik koji je korišten još 1938. godine i potvrđuju ono što su školski savjetnici već neko vrijeme nagađali – sve se više
mladih osoba nosi za znatnim količinama stresa zbog škole ali i života uopće.
Iako studija ne utvrđuje točne razloge depresije kod mladih osoba, čini se kako
je popularna kultura uvelike doprinijela ovom problemu. Naime, naglasak se sve
više stavlja na vanjske statusne simbole
– bogatstvo i izgled.
Studija je uključila podatke oko 77,576
srednjoškolaca i studenata koji su na upitnike odgovarali tijekom 2007.
godine. Sveukupno, oko pet puta više studenata prijavilo je neke oblike
depresije i mentalnih problema, u usporedbi sa studijom provedenom 1938.
godine. Posebno su zabrinjavajući sljedeći rezultati:
- zabilježen je porast “hipomanije” – tjeskobe i nerealnog optimizma- koja je skočila s 1 posto iz1938. godine na
31 posto u 2007. godini. - porast depresije s 1 na šest
posto.
Stručnjaci smatraju kako bi ove negativne statistike mogle biti još i veće kada se uzmu u obzir učenici koji već uzimaju antidepresive, te ne iskazuju
specifične simptome o kojima je riječ u upitniku.
Studija je također pokazala povećanje “psihopatskih devijacija”. Radi se o svjevrsnim, blažim oblicima psihopatskog ponašanja – koji se uobličuju kao
problemi s autoritetom i osjećaj da se pravila ne odnose na njih. Broj mladih
kod kojih se ovakvi poremećaji iskazuju porastao je s 5 posto iz 1938. godine na
24 posto 2007. godine.
I ranije studile potvrdile su kako je mladima sve više stalo do toga da su bogati i do statusnih simbola. Naravno, ovakva visoka i često nerealna očekivanja recept su za razočaranje.
Također, neko dobronamjerni, ali pretjerano zaštitnički nastrojeni roditelji
djeci ostavljaju u naslijeđe malo vještina za snalaženje u stvarnom svijetu,
neovisno o tome tiče li se to financijske samostalnosti ili suočavanja s
izazovima modernog svijeta.
Sami studenti upiru prstom u gotovo sve kao krivce za depresiju – od pritiska da uspiju
do suvremene tehnologije koju toliko vole. Nerealna očekivanja koja mnogi imaju
od najranijeg djetinjstva ne samo da uzrokuju osjećaj nedoraslosti situaciji,
već i depresiju, tjeskobu i razmišljanje kako je jedina svrha obrazovanja
financijski uspjeh.
D. Šorgić
