Mnoge biljke mogu utjecati na libido i žena i muškaraca, međutim, one također sa sobom nose negativne posljedice kao što su povišeni tlak ili ubrzano kucanje srca.
Stoga je potrebno odvagati pozitivne
i negativne učinke svake biljke zasebno, prije nego li se upustimo u njenu
konzumaciju.
Peruanska biljka maka (Lepidium
meyenii) je prepuna nutrijenata i služi kao izvrsna alternativa tvarima koje
pojačavaju libido. Naime, ona povećava plodnost, utječe na razinu testosterona,
broj i pokretljivost spermatozoida i djeluje kao odličan afrodizijak.
Već
se 2.600 godina uzgaja na nedostupnim predjelima
Anda, gdje rijetko koja biljka uspijeva, što prikladno opisuje njene dobrobiti
za organizam: simbol je snage i izdržljivosti stanovnika Južne Amerike.
Nalikuje rotkvici i kultivira se na visini od 2.700 do 4.300 metara nadmorske
visine. Tradicionalno
se koristila za poboljšanje plodnosti i ljudi i životinja.
S obzirom da regulira izlučivanje hormona (spolnih i
endokrinih žlijezda), maka održava
njihovu razinu optimalnom, te tako poboljšava funkcije spolnih organa, čime se
izravno utječe na vitalnost organizma. Također je pravi saveznik žena jer
ublažuje probleme koji nastupaju s PMS-om i regulira menstrualni ciklus
ujednačavanjem razine estrogena i progesterona.
Uz
učinak na libido i plodnost, maka također pomaže tijelu prilogaoditi se stresu.
Uz danas rastući problem utjecaja stresa na seksualni život, ova bi se biljka
mogla koristiti kao recept za “ubijanje dvije muhe jednim kamenom”. Peruanci
koriste korijen make kako bi vratili energiju iscrpljenom organizmu i
pripremili ga za svakodnevne napore.
Proteini
make sadrže 20 aminikiselina i sedam od osam esencijalnih aminokiselina, te je
pravi rudnik sterola, koji pozitivno utječu na imunitet. Peruanska je biljka
bogata kalcijem, magnezijem, fosforom, kaljem, sumporom, natrijem i željezom.
Također, sadrži tragove cinka, bakra, selena, joda, bizmuta magnezija i
kositra. Od vitamina, sadrži B1, B2, C i E.
Stručnjaci
preporučuju konzumaciju praha make, i to između dvije do šest jušnih žlica
dnevno.
K. Horvat
