Čini se kako je riječ o infarktu, no zapravo nije. Takozvani Takotsubo sindrom ili stresom izazvana kardiomiopatija je rijetko stanje koje je u početku često zamijenjeno za, češći i ozbiljniji, srčani udar.
Pacijenti imaju simptome srčanog
udara, akutnu bol u prsima, elektrokardiogram s karakterističnim promjenama i
otpuštanje enzima povezanih sa uobičajenim srčanim bolestima. No, čim se izvede
koronarografija, kako bi se otkrila lokacija formiranja okluzije koja
sprječava dotok krvi u srce, ništa se ne pronađe. Kod infarkta, okluzija uzrokuje smrt niza
srčanih stanica.
Ovo stanje još se naziva “sindrom slomljenog srca”. Pogađa uglavnom
žene u postmenopauzi, jer ih tada više ne štiti estrogen. U 80 posto
slučajeva povezano je s jakim emocionalnim stresom, poput teškog gubitka. Zbog ovog
se razloga sindrom često veže uz pojam slomljenog srca.
Stručnjaci Odjela za kardiovaskularnu medicinu Katoličkog sveučilišta u
Rimu, pod vodstvom doktora Filippa Cree, identificirali su mehanizme koji doprinose nastanku ovog stanja. Rezultati su objavljeni u časopisu European
Heart Journal.
“Kod 80 posto pacijenata simptomi nestaju spontano nakon nekoliko
tjedana, te ne ostavljaju oštećenja!, kaže Filippo Crea. “No, u ostalim
slučajevima oštećenje postoji. Naime, šteta koju uzrokuje ovaj sindrom
je na srcu, ali ne u koronarnim arterijama. Mi smo pokušali objasniti mehanizme
koji vode nastanku simptoma sindroma slomljenog srca”, kaže Crea.
Kako bi izveli analizu, stručnjaci su pregledavali 50 žena, starih u prosjeku
68 godina, tijekom mjesec dana. Zahvaljujući studiji, uspjeli su ustanoviti, po
prvi puta, psihopatološke mehanizme ove bolesti.
“Usredotočili smo se na apikalnu regiju srca
zato što je na tom dijelu ustanovljena disfunkcija”, kažu stručnjaci. Zbog toga srce preuzima
karakteristika oblika zračnog balona, odnosno poprima eliptičan oblik i počne nalikovati napravi koju
koriste japanski ribari za lov hobotnica a zove se Takotsubo.
Hipoteza koju su stručnjaci razvili kaže kako mehanizmi koji utječu na
disfunkciju počivaju u spazmu (grču) malih srčanih žila, takozvanoj koronarnoj
mikrocirkulaciji.
“Kako bismo dokazali našu hipotezu, koristili smo miokardijalnu kontrastnu ehokardiografiju, metodu koja nam dopušta analiziranje koronarne mikrocirkulacije na selektivan, siguran i jeftin način, uz pacijentovo uzglavlje”, objašnjavaju stručnjaci.
“Mikrocirkulacija ima važnu ulogu kod srčanih bolesti,” dodaje Crea, “a intenzivna vazokonstrikcija malih krvnih žila ne može se primijetiti uobičajenim putem, koronarografijom.”
Stručnjaci su također demonstrirali kako je mikrovaskularni grč povratan, a jednom kada prođe akutna faza, mikrovaskularna disfunkcija koja uzrokuje simptome je također riješena.
“Najčešće kod pacijenata nema oštećenja, jer je snižavanje dotoka krvi dotovoljno da spriječi pravilnu kontrakciju i nastajanje oblika zračnog balona, no nije dovoljno da uzrokuje smrt krvnih stanica, do koje obično dolazi kada je u pitanju infarkt ,” zaključuje Crea.
D. Šorgić
