Kada sunce zaprži, a živa se nije spustila ispod 30 stupnjeva već nekoliko dana, nije nam do teške hrane. Tada spas možemo potražiti u vodi, pićima bez kofeina, voću i povrću.
Međutim, nije sve tako jednostavno – neke namirnice mogu dodatno podignuti našu tjelesnu temperaturu.
Voda
Već i vrapci na grani ovo znaju, no nikada ne šteti
napomenuti: u ljetnim je mjesecima važno izbjeći dehidraciju. Prvi znaci
dehidracije javljaju se u obliku žeđi,
umora, opće slabosti, nesvjestice, suhoće usta te bijelog. Kada osjetimo žeđ, tada
je prekasno jer je dehidracija već nastupila. “Mehanizam žeđi može se
zabuniti i lako dođe do dehidracije. Tada je teško nadomjestiti vodu koju smo
izgubili znojenjem”, tvrdi Marion Nestle, profesorica nutricionizma
Sveučilišta u New Yorku.
Ona preporučuje pijuckanje vode tokom cijelog dana. Oko tri
četvrtine litre vode dnevno gubi se hlapljenjem s kože (znojenjem) i iz pluća.
“Zdravim odraslim ljudima preporučuje se uzimanje barem 1,5
do 2 litre
vode dnevno, a u ekstremnim situacijama ( tjelesnog napora i
povišene temperature) i više i to radi sprječavanja dehidracije”, naglasio
je dr. opće medicine Milan Ćudić za Ordinaciju.
Pri tom je bitno vodu piti u maloj količini više puta na
dan, jer će u suprotnom ona samo proći kroz naše tijelo i time nećemo ništa
dobiti.
Mali obroci
Što više kalorija unosimo odjednom i što su naši obroci veći,
to ćemo stvarati više topline. Stoga je bitno jelo podijeliti u više manjih
obroka. Nemojte preskočiti doručak, a pojedite komad voća ili orašaste plodove
kao grickalice svaka tri sata. Na ovaj ćete način očuvati vitku liniju svog
struka jer ćete dozirati kalorije i uspjeti ih potrošiti tokom dana, a ujedno
ćete smanjiti količinu topline koje vaše tijelo proizvodi.
Voće s puno vode
Voće koje jedete ljeti trebalo bi sadržavati puno vode kako
biste i na taj način izbjegli dehidraciju. doduše, ovakve namirnice nisu
zamjena za uno vode. Lubenice (sadrži više od 90 posto vode), jagode, grožđe,
jabuke i dinja idealan su izvor osvježenja kada su dani vrući, a još bitnije,
opskrbit će vaše tijelo antioksidansima i nutrijentima koji će se pobrinuti za
zdravlje organizma.
Povrće s puno vode
Baš kao i voće, povrće bi se trebalo naći na vašem dnevnom
jelovniku pet puta. Ako niste skloni grickanju paprike uz doručak ili pripremanju
rajčice s maslinovim uljem za međuobrok, sve potrebne sastojke uvrstite u jednu
veliku miješanu salatu i osvježite se. Zaboravite na teška mesna jela ili
tjesteninu i posegnite za zelenom salatom, krastavcima, celerom, špinatom, paprikama
baburama, tikvicama i sličnim poslasticama ljeta.
“U pravilu, zeleno, plavo i ljubičasto povrće i voće
više hladi nego ono crvene, narančaste i žute boje”, slikovito je opisala
nutricionistkinja Cyndie Burkhardt.
Yin i yang hrana
“Yin namirnice imaju veće sposobnosti hlađena i bolje
utječu na temperaturu tijela, u odnosu na zagrijavajuće yang namirnice”,
tvrdi Burkhardt. Ljeti izbjegavajte zelje, luk, češnjak, repu, poriluk, višnje
i datulje jer bi one mogle podići vašu tjelesnu temperaturu. Jednako tako
zaobiđite cimet, kopar i lovorov list.
K. Horvat
