Odgovor na ovo pitanje zapravo je vrlo jednostavan: kontaktne leće sigurne su onoliko koliko se vlasnik leća brine o njima. Ipak, postoje razlike ovisno i o vrsti leća te načinu njihova nošenja.
Nositelji kontaktnih leća mi u posljednje
vrijeme često postavljaju pitanja o sigurnosti njihovog svakodnevnog nošenja.
Pitanja su potaknuta napisima u medijima o upalama rožnice uzrokovanih
bakterijama, Acanthamoebom i drugim mikroorganizmima. Odgovor je na sreću
umirujući: kontaktne leće su vrlo siguran način ispravljanja refrakcijskih
grešaka. Možete ih nositi desetljećima, ali uz uvjet pridržavanja osnovnih
pravila njege i higijene.
Najsigurnija vrsta kontaktnih leća su još
uvijek tvrde plinopropusne leće koje se često nazivaju polutvrdima. Učestalost
mikrobne upale rožnice kod nositelja polutvrdih leća vrlo je mala i iznosi tek nešto
više od jednog slučaja na 10.000 nositelja.
Pretpostavlja se da je razlog tome veći
protok suza ispod leće nego kod mekanih leća. Vrlo su sigurne i jednodnevne
mekane kontaktne leće koje se bacaju na kraju svakog dana. Kod ovih leća upala se
pojavljuje u oko dva slučaja na 10.000 nositelja.
Nova generacija silikonskih hidrogelnih
mekanih kontaktnih leća za mjesečnu izmjenu nažalost nije smanjila učestalost
mikrobnog keratitisa u odnosu na klasične mjesečne mekane leće s manjom
propusnošću kisika. Učestalost mikrobnih upala rožnice kod visokopropusnih leća
čak se i blago povećala te iznosi oko 12 slučajeva na 10.000 nositelja, uz naznake
da se kod ovih leća javljaju nešto blaži oblici upala.
Na sreću ili nesreću, najveći rizici kod
nošenja kontaktnih leća imaju jedan zajednički naziv: ljudski faktor. Poznato
je da 35 posto nositelja leća ne pere ruke prije stavljanja kontaktnih leća u oči. Zabrinjavajući
su rezultati istraživanja o higijenskom stanju kutijica za leće. Korisnici
nikako ne smiju nadopunjavati spremnike leća. Nakon što leće ujutro stave na
oko, staru otopinu bi trebali baciti i ostaviti spremnike da se osuše.
Preporučuje
se promjena spremnika najduže svakih tri do šest mjeseci. Još jedna česta i nerazumna
mjera štednje je korištenje obične fiziološke otopine za njegu i čuvanje
kontaktnih leća. Naime, fiziološka otopina bez konzervansa odličan je medij za razvoj
mikroorganizama.
Manji dio nositelja kontaktnih leća ide i
korak dalje te leće ispire u običnoj vodi. Ovo je posebno opasno zbog mikroorganizma
Acanthamoeba koji živi u vodovodnoj vodi i izaziva vrlo opasne upale rožnice
koje često mogu ugroziti i vid. Zbog toga je plivanje dozvoljeno jedino s kontaktnim lećama koje se bacaju nakon izlaska iz vode.
Niti pušači ne stoje dobro. Više od 20 godina
poznato je da kemijski sastojci dima cigarete čine rožnicu podložnijom
navedenim upalama.
Rizik je povećan i kod osoba koje leće kupuju preko
interneta. Pretpostavlja se da je prekid
veze pacijent – oftalmolog glavni razlog peterostruko većeg rizika kod
internetskih kupaca u odnosu na nositelje koji leće naručuju kod svog kontaktologa.
Najveći rizik prisutan je kod osoba koje nose
kontaktne leće više tjedana bez skidanja.
Ovakav produženi režim nošenja leća u
najmanju ruku udvostručava rizik od mikrobnog keratitisa u usporedbi sa
svakodnevnom izmjenom leća. Osobno preporučujem svim nositeljima kontaktnih
leća da tijekom dana provedu dio vremena s naočalama i „odmore“ oko od
leća.
Svaki nositelj kontaktnih leća koji smatra da
su ovakva upozorenja pretjerana trebao bi se zamisliti u sljedećoj situaciji:
je li mu potpuno svejedno spava li u odjeći i obući koju nosi preko dana te je
li mu potpuno svejedno gdje je nabavlja i kako je pere.
