Evo jednog jednostavnog, lako razumljivog pregleda koji zorno predočava razlike između emotivne i tjelesne gladi kojeg su objavili prof.dr.sc. Hazim Mulić, specijalist neuropsihijatrije i nutricionistkinja te wellness terapeutkinja Alma Letić u knjizi “Držim dijetu a ne mršavim. Zašto?”.
Emotivna glad je iznenadna. U jednom trenutku ne mislite na hranu, a već u sljedećem “umirete” od gladi. S druge strane, tjelesna glad je postupna. Želudac vam krulji. Sat kasnije već se jako buni. Tjelesna glad vam postupno daje sve jasnije znake da je vrijeme za jesti.
Emotivna glad je želja za posebnom hranom. Osjećate jaku želju za određenom hranom: tjestenina, čokolada ili pizza.
Kod emotivne gladi osjećate kako vam je potrebna točno određena hrana. Zamjena neće proći! Tjelesna glad je otvorena za različitu hranu. Kod tjelesne gladi možete imati želju za određenom hranom, ali je ona fleksibilna. Otvoreni ste i za alternativne odabire. Kad je glad jaka, ona ne bira!
Emotivna glad je “u glavi“. Emotivno izazvana potreba za hranom počinje u ustima i umu. Usta žele osjetiti okus pizze, čokolade ili kolača. U glavi se stalno vrte misli o željenoj hrani. Tjelesna glad je locirana u želucu. Tjelesnu glad prepoznajemo po tegobama u želucu. Kad ste jače gladni osjećate neugodnu prazninu, kruljenje, pa i bol u želucu.
Emotivna glad je trenutačna. Emotivna glad vas potiče da jedete odmah sata! Postoji jaka želja i potreba da se emotivna patnja ublaži hranom. Tjelesna glad je strpljiva. Tjelesna glad bi voljela da jedete uskoro, ali vam ne naređuje da morate odmah jesti.
Emotivna glad je povezana s neugodnom emocijom. Šef je vikao na vas. Dijete ima poteškoća u školi, a bračni partner je lošeg raspoloženja. Emotivna glad javlja se u vezi a situacijom koja vas uzrujava.
Tjelesna glad nastaje iz tjelesne potrebe. Tjelesna glad se javlja jer je prošlo četiri ili pet sati nakon posljednjeg obroka. Ako ste jače gladni, možete osjetiti lakšu omaglicu ili slabost.
Emocionalna glad uključuje automatsko ili nesvjesno jedenje. Emotivno jedenje može se doživljavati kao da je nečija ruka zagrabila žlicom u zdjelu sa sladoledom i stavlja vam ga u usta (“automatsko jedenje”). Možda nećete primijetiti kako ste upravo pojeli čitavo pakiranje keksa (“rastreseno jedenje”). Tjelesna glad uključuje volje odabire i svjesnost da se jede. Kod tjelesne gladi svjesni ste što imate na vilici, u ustima i u želucu. Svjesno birate hoćete li pojesti pola sendviča ili čitav.
Emotivna glad ne prekida uzimanje hrane kod sitosti. Emotivno prejedanje potječe iz želje da se ublaže bolni osjećaji. Osoba se puni hranom kako bi “dotukla” mučne emocije te će nastaviti uzimati hranu iako ju želudac već počinje mučiti zbog prepunjenosti. Tjelesna glad prestaje kad je želudac pun. Tjelesna glad nastaje iz želje da se tijelu priskrbi “gorivo” za njegov rad. Čim je ta namjera ostvarena osoba prestaje jesti, budući da nestaju simptomi gladi – javlja se osjećaj sitosti.
Emotivna glad izaziva krivnju glede jedenja. Paradoks emotivnog prejedanja je u tome što osoba jede kako bi se osjećala bolje, a onda završi grdeći sebe zbog jedenja keksa, kolača ili sendviča. Obećava sebi da će se iskupiti (“Vježbat ću, bit ću na dijeti, preskakat ću obroke… od sutra”). Tjelesna glad ne poznaje krivnju. Kad se želja za jelom temelji na tjelesnoj gladi, nema krivnje niti srama. Osoba shvaća da je uzimanje hrane neophodan postupak, poput udisanja kisika. Kad to obavi prestaje misliti o hrani i bavi se nečim drugim.
K.H.
