Epidemiološke studije pokazale su da metabolički poremećaji majke kao što su pretilost i dijabetes tipa II predstavljaju potencijalni faktor rizika te bi djelomično mogli biti povezani s ranim gubitkom trudnoće.
Pacijenti iz tih skupina metaboliziraju više svog
pohranjenog sala, što rezultira većim količinama masnoća u krvi, a time i u
jajnicima. Prema novom istraživanju, izlaganje jajnih stanica visokim razinama
masnih kiselina može utjecati i na kasniji razvoj embrija.
Povećana lipoliza značajka je metaboličkih
poremećaja kao što su pretilost i dijabetes tipa 2, a rezultira povišenim
koncentracijama masnih kiselina u krvi, što može
promijeniti okoliš jajnika i utjecati na sposobnost pravilnog razvoja
jajne stanice. Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu PloS ONE,
izlaganje jajnih stanica visokim razinama masnih kiselina može utjecati i na
kasniji razvoj embrija. Ovo saznanje daju dodatnu težinu upozorenjima liječnika
o važnosti normalne tjelesne težine žena prije trudnoće.
Epidemiološke studije pokazale su da metabolički poremećaji majke kao što su pretilost i dijabetes tipa II
predstavljaju potencijalni faktor rizika te bi djelomično mogli biti
povezani s ranim gubitkom trudnoće. Pacijenti iz tih skupina
metaboliziraju više svog pohranjenog sala, što rezultira većim
količinama masnih kiselina prisutnih u krvi, a time i u jajnicima. “Iz
naših prošlih istraživanja znamo da povišene razine masnih kiselina mogu
negativno utjecati na razvoj jajnih stanica u jajniku, a sada smo prvi
put uspjeli pokazati negativan utjecaj na razvitak embrija”, kaže glavni
istraživač, profesor Jo Leroy sa Sveučilišta u Antwerpenu.
Istraživanje je provedeno na jajnim stanicama
goveda koje su izvrstan model za proučavanje ljudske reprodukcije zbog sličnosti
u funkcioniranju jajnika, karakteristikama jajnih stanica te predimplantacijskom
razvoju embrija. Znanstvenici su izložili nezrele jajne stanice povišenim
koncentracijama masnih kiselina do sazrijevanja, oplodili in vitro, a
kad su se embriji razvili do stadija blastociste (70-100 stanica), ispitali su
utjecaj na razvitak/kvalitetu embrija.
Embriji nastali od jajnih stanica izloženih
visokim razinama masnih kiselina imali su povećani metabolizam (proizvodnju i
razgradnju) aminokiselina, smanjenu potrošnju kisika i glukoze te povećanu
potrošnju laktata, odnosno nepravilnosti u metabolizmu. “Prema ‘hipotezi
tihog embrija’, rani embriji koji imaju ‘tiši’, manje aktivni
metabolizam (osobito aminokiselina), imaju najveću šansu rezultirati uspješnom
trudnoćom”, objašnjava dr. Roger Sturmey sa Sveučilišta u
Hullu.
Embriji u istraživanju pokazivali su i povišenu aktivnost specifičnih
gena koji se povezuju sa staničnim stresom. Vrlo je bitno spomenuti da
se značajan broj jajnih stanica izloženih povišenim razinama masnih
kiselina ne uspije razviti do stadija blastociste, a ako uspiju, imaju
manji broj stanica nego kontrolna skupina.
Ovo otkriće moglo bi pomoći objasniti zašto žene koje pate od pretilosti
i dijabetesa imaju poteškoća za začećem te daje dodatnu težinu
upozorenjima liječnika o važnosti normalne tjelesne težine prije
trudnoće. Istraživači sada planiraju istražiti ima li izlaganje jaja
visokim razinama masnih kiselina utjecaja na postnatalni razvoj.
Izvor: Biologija.com.hr
