Multitasking je precijenjen! Evo nekoliko načina kako vas obavljanje više stvari istovremeno može učiniti manje, a ne više učinkovitima.
Svi to radimo: šaljemo SMS poruke dok hodamo ili vozimo, odgovaramo na mailove
tijekom sastanka, razgovaramo na telefon i istovremeno kuhamo večeru. Uz moderni, ubrzani način života, obavljanje jedne po jedne stvari luksuz je
koji si mnogi ne mogu prištiti.
No, multitaskingom tijekom dana sebi i svojim bližnima možda ne činite dobro! Istraživanja pokazuju kako nismo niti približno
učinkoviti kao što mislimo, a u nekim slučajevima multitasking može biti štetan
za zdravlje. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali prestati raditi sve čime se
trenutno bavite – zapravo, sve osim jedne stvari – i razmisliti o načinu na
koji radite, družite se i živite svoj život.
Multitasking usporava
Usprkos uvriježenom mišljenju, multitasking ne štedi vrijeme. Zapravo,
vjerojatno će vam trebati duže kako biste završili dva zadatka ako ih rješavate istovremeno, nego što bi vam trebalo da se bavite prvo jednim, a zatim
drugim zadatkom. Isto vrijedi i za ponašanja koja se naizgled čine
automatskima, poput vožnje; istraživanje iz 2008. godine, koje je provelo
Sveučilište Utah, pokazalo je kako je vozačima potrebno više kako bi stigli do određene točke kada su razgovarali na mobitel.
Radite greške
Stručnjaci procjenjuju da prelazak na druge zadatke može
uzrokovati pad produktivnosti za čak 40 posto. Također ste skloniji greškama (na
čemu god radili), posebno ako jedna ili više aktivnosti zahtijeva kritičko razmišljanje. Francuska
studija iz 2010. godine otkrila je kako naš mozak može završiti dva zahtjevna
zadatka bez previše tegoba. No, s dodavanjem trećeg zadatka, i svakog
sljedećeg, povećava se broj grešaka koje radimo.
Uzrokuje stres
Kada su stručnjaci sveučilišta California Irvine mjerili
otkucaje srca zaposlenika sa i bez stalnog pristupa mailu, otkrili su kako su
oni koji su kontinuirano primali poruke bili stalno pozorni, a njihovi
otkucaji srca brži. Zaposlenici bez stalnog pristupa mailu manje su se
bavili multitaskingom i zato su bili pod manjim stresom. Pritom, ne uzrokuje
samo fizički čin multitaskinga stres, već to čine i posljedice. Primjerice, ako
ste slabo napisali ispit jer ste učili i paralelno gledati utakmicu, stres može
doći kao prirodna posljedica.
Vaše pamćenje pati
Ako pokušavate raditi dvije stvari odjednom, primjerice gledati
TV i čitati knjigu, propustit ćete važne detalje jednoga ili oboje. Čak i
prekidanje jedne aktivnosti kako biste se usredotočili na drugu može biti
dovoljno da prekine kratkotrajno pamćenje, potvrdila je studija iz 2011. godine.
Kada su stručnjaci sveučilišta California zamolili ispitanike da prouče jednu
sliku, a zatim su naglo prebacili na drugu sliku, osobe stare između 60 i 80
godina teže su se odvajali od druge slike i prisjećali detalje prve slike, nego
ispitanici stari između 20 i 30 godina. Naime, kako mozak stari, tvrde stručnjaci, otežana mu je sposobnost kratkotrajnog pamćenja nakon ometanja.
Prejedanje kao
posljedica
Odvlačenje pažnje tijekom vremena koje bi trebalo služiti za obrok može spriječiti vaš
mozak u procesiranju hrane, tvrdi studija iz 2013. godine. Zato se nećete osjećati sito i možda ćete biti u kušnji ubrzo ponovno jesti. Čak i osobe koje jedu same
trebale bi se suzdržati od istovremenog gledanja televizije i doista posvetiti
pažnju obroku.
Može biti opasan
Slanje SMS poruka ili razgovor tijekom vožnje, i uz handsfree uređaj, može biti opasno poput vožnje u pijanom stanju. Ipak, ta činjenica ne sprječava mnoge odrasle u telefoniranju tijekom vožnje, čak i ako su njihova djeca u autu.
Nije samo vožnja opasna. Istraživanja pokazuju kako osobe koje koriste mobitele dok prelaze ulicu, rjeđe gledaju nailazi li auto, dok je druga studija potvrdila kako je svaki peti tinejdžer koji je završio na hitnoj pomoći nakon što ga je udario auto, koristio smartphone u vrijeme nesreće.
D.Š.
