Sigurna sam da ne postoji čovjek koji nije doživio stres – bilo na poslu ili u nekom drugom kontekstu. Ako definiramo stres kao psihosomatsku reakciju do koje dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili prezahtjevnim, sa sigurnošću možemo tvrditi kako je svatko od nas bar jednom u životu imao takav događaj. Stresor može biti sve što procjenjujemo opasnim za nas i nama važne ljude i stvari. Zanimljivo je da i zamišljeni strahovi ili brige izazivaju stvarni stres.
Višnja se u proces savjetovanja uključila tek kada je nakon višestrukih posjeta raznim specijalistima isključila sve fizičke faktore zbog kojih ima problema sa želucem. Bolovi koje je na svakodnevnoj bazi trpila iscrpljivali su je i mentalno i fizički, a unatoč isprobavanju raznih metoda koje su trebale spriječiti bolove oni su se uporno vraćali. U konačnici – kada joj je liječnik postavio pitanje je li možda pokušala otići kod psihologa – shvatila je da postoji velika vjerojatnost da uzrok njezinih problema nije fizičke prirode. Tada se dogodio onaj “aha – efekt”: njezini problemi počeli su kada je promijenila posao, kada se zaposlila u tvrtci u kojoj su stresne situacije bile svakodnevne a međuljudski odnosi toliko narušeni da su vjerojatno bili još veći izvor stresa od same prirode posla.
Stres ili subjektivna interpretacija?
Je li nešto stresno ili ne zapravo je naša subjektivna interpretacija, a faktori koji utječu na to kako percipiramo stres uključuju naša uvjerenja, očekivanja, mogućnost kontrole, razinu samopouzdanja, razinu samopoštovanja, udovoljavanje drugim ljudima, percepciju, perfekcionizam i osobnost.
Drugim riječima, ako sam perfekcionist niskog samopouzdanja koji radi u prodaji proizvoda u čiju učinkovitost ne vjeruje, tada će moja reakcija na stres biti znatno veća nego kod kolege koji ima visoku razinu samopouzdanja, uvjerenje da je važno samo prodati proizvode i pri tome mu nije bitno da u poslu sve funkcionira savršeno.
Najčešći uzroci stresa na poslu
Ako izuzmemo osobnost pojedinca, među najčešće uzroke stresa na radnom mjestu možemo ubrojiti slijedeće:
- Nedostatak kontrole. Osjećaj kako nemamo kontrolu nad vlastitim poslom ili poslovnim dužnostima najveći je uzrok stresa. Osobe koje ne vladaju svojim poslovnim obvezama najizloženiji su problemima sa zdravljem.
- Loši radni uvjeti. Neugodna ili opasna radna okolina poput prevelike buke, prevelikog broja ljudi ili ergonomskih problema može biti izvor stresa.
- Previše odgovornosti. Preuzimanje dodatne odgovornosti i poslova iznimno je stresno. Situacija se pogoršava ako imamo previše posla, a ne znamo reći “ne” novim zadacima.
- Nesigurnost oko poslovnih uloga. Ako nismo sigurni što bi uopće trebali raditi i koje su naše odgovornosti, također smo podložni stresu.
- Narušeni međuljudski odnosi. Nesuglasice s kolegama i/ili nadređenima često su uzrok stresnih situacija.
- Zadovoljstvom poslom i rezultatima. Ako nas posao ne ispunjava, vrlo vjerojatno će nam biti stresan.
Ako znamo da stresne situacije na poslu mogu utjecati i na psihičko i fizičko zdravlje osobe, tada možemo pretpostaviti i koliko je važno da ih “stavimo pod kontrolu”.
Što čitati u dubokom hladu? Imamo 3 knjige kojima nećete odoljeti
Iako ne volimo generalizirati i ne sugeriramo “idealan“ recept protiv stresa koji će pomoći svakome, opoćenito u borbi protiv stresa pomaže slijedeće:
- Ukoliko postoji mogućnost kontrole nad izvorom stresa, tada je važno da to osvijestimo i suočimo se izvorom stresa na način da poduzmemo akciju. Primjerice, ako imamo problem s kolegom koji nam pokušava “prebaciti“ svoje poslove, ukažite mu to, zauzmite se za sebe i prestanite preuzimati njegove poslove. Ako je izvor stresa prometna gužva – krenite ranije i izbjegnite je…
- Ukoliko nemamo kontrolu nad izvorom stresa, jedino što možemo mijenjati je vlastiti pogled na tu situaciju. Umjesto kao prijetnju ili gubitak, stresnu situaciju možemo gledati kao izazov. Ako mi je tijekom izlaganja važnog projekta otkazala tehnika, tada će mi biti izazov kako publici na maštovit, duhovit način dovršiti prezentaciju.
- Ako smo već u stresu, fizička aktivnost nam može pomoći da ga otpustimo. Hoće li to biti vježbanje u teretani, žustra šetnja, planinarenje, plivanje ili nešto sasvim drugo – ovisi o našim preferencijama.
- Ukoliko smo stalno fokusirani na izvor stresa, to znači da ga recikliranjem u mislima iznova i iznova proživljavamo (što se odražava na naše tijelo). Kako bi prekinuli taj obrazac, važno je da misli usmjerimo prema nečemu što nam pruža ugodu. Hobiji, druženje s prijateljima, gledanje filmova – sve su to aktivnosti koje mogu ispuniti naše slobodno vrijeme i prekinuti dotok negativnih misli. Ako već ne možemo izbjeći stres na poslu, zasigurno to možemo učiniti u slobodno vrijeme.
Kako zaustaviti zlostavljanje na radnom mjestu
Kako smo svi različiti i kako ne postoji univerzalni recept, dobro je da svatko ponaosob razmisli o stvarima i situacijama koje kod njega stvaraju stres: a zatim se usredotoči na one koje mu mogu pomoći u smanjenju napetosti. Kada je u pitanju naše zdravlje, vjerujem da je svakome od nas ono važno i da izdvajanje vremena za sebe nije tako velika i nemoguća misija s obzirom na to koliko nam dobrobiti može pružiti. Zar ne?
Foto: Shutterstock
