Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da oko 16 milijuna ljudi koristi drogu intravenozno te da među njima tri milijuna živi s HIV-om.
Bolest koju uzrokuju retrovirusi HIV-1 i HIV-2 promijenila je mnoga imena, a danas je poznajemo pod imenom AIDS. Ime je zapravo akronim koji nam govori o naravi bolesti koju izaziva HIV. Naime, u trenutku kada HIV uđe u tijelo, on napada nekoliko vrsta stanica: stanice crijevnog epitela, te makrofage, dendritičke stanice, CD4+ Th1 limfocite i CD4+ Th2 limfocite. Posljednje četiri vrste stanica dio su našeg imunološkog sustava – sustava koji je zadužen za obranu našeg organizma od mikroorganizama kao što su bakterije, gljivice, virusi, ali i brojnih drugih opasnosti iz okoliša ili našeg vlastitog tijela.
U prosjeku, jedna od deset novih HIV infekcija uzrokovana je ubrizgavanjem droga te se u dijelovima istočne Europe i središnje Azije preko 80% svih infekcija HIV-om odnosi na uporabu droga. SZO snažno podupire programe smanjenja šteta kao pristup koji se temelji na dokazima u prevenciji, liječenju i skrbi o intravenoznim korisnicima droga.
SZO je u srpnju 2014. godine objavila Konsolidirane smjernice o prevenciji HIV-a, dijagnozi, liječenju i skrbi za ključne populacije koje se nastavljaju na Tehničke smjernice za države kako postaviti ciljeve za postizanje univerzalnog pristupa prevenciji HIV-a, liječenju i skrbi za intravenozne korisnike droga, koje su pripremili SZO, UNAIDS i UNODC 2009. godine. U 2013. godini, zahvaljujući sustavnoj primjeni niza mjera prevencije i liječenja, spolno prenosive bolesti pokazuju razmjerno povoljno epidemiološko stanje s niskom učestalošću prijava oboljelih: sifilis (80), gonoreja (14), AIDS (19).
Učestalost HIV/AIDS-a u Republici Hrvatskoj od pojave prvih slučajeva sredinom 80 tih zadržava se na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi. Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od prvih zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om u Hrvatskoj 1985. godine do kraja 2013. godine ukupno je registrirano 1.111 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega 419 oboljelih od AIDS-a. U navedenom je razdoblju 176 osoba umrlo od AIDS-a. U posljednjih deset godina prosječno se godišnje registrira 65 novih slučajeva zaraze HIV-om (godišnja učestalost HIV infekcije na milijun stanovnika kreće se u rasponu od 12-19/1 milijun).
U ukupnom broju oboljelih od HIV/AIDS-a i dalje dominiraju muškarci (86%). HIV/AIDS se registrira gotovo isključivo unutar grupa povećanog rizika (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, ovisnici koji intravenozno ubrizgavaju droge, osobe koje plaćaju ili naplaćuju seksualne usluge, koje imaju veliki broj partnera i/ili često mijenjaju partnere, stalni partneri/partnerice inficiranih HIV-om). Najčešći put prijenosa HIV infekcije je spolni put (56,8% čini muški homoseksualni put prijenos, slijedi heteroseksualni put prijenosa s udjelom 30,6%). U 2013. godini prijavljena su 86 nova slučaja zaraze HIV-om (2012: 73), 18 oboljelih od AIDS-a (2012:27), a 8 osoba umrlo je od AIDS-a (2012:7). U ukupnom broju oboljelih od HIV/AIDS-a (1985. do 2013. godine) i dalje je razmjerno malen udio uživatelja intravenoznih droga: 71 osoba (6,4%) je zaražena dijeljenjem pribora za intravenozno korištenje droga. Ovaj postotak inficiranih u posljednjih deset godina ne pokazuje trend porasta.
Prema podacima epidemioloških istraživanja, godišnjeg izvještaja laboratorija i Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, prevalencija HIV infekcije u grupi opijatskih ovisnika već je dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda, manja od 1%, što je znatno više nego se procjenjuje za opću populaciju, ali ipak zadovoljavajuće u usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama. Iako se Hrvatska svrstava među zemlje niske učestalosti HIV-a, HIV infekcija i AIDS su bolesti od javnozdravstvenog interesa. U Hrvatskoj se kontinuirano i intenzivno provode mjere sprečavanja, suzbijanja i liječenja HIV/AIDS-a prema Programu mjera zdravstvene zaštite, Hrvatskom Nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS-a.
Epidemiološka slika HIV/AIDS-a može se značajno pogoršati ukoliko se ne bi provodile sve mjere Nacionalnog programa suzbijanja i sprečavanja HIV/AIDS-a u kojem sudjeluju gotovo svi zdravstveni stručnjaci u Hrvatskoj kao i brojni nezdravstveni stručnjaci i nevladine udruge.
Izvor: Štampar
