Lijeska koja je u veljači u punom cvatu, mnogima je uzrokovala probleme jer pelud lijeske ima visok stupanj alergenosti.
Osobama koje su alergične na lijesku, nerijetko smeta i pelud johe (koja već cvate) i breze. Očekuje se da će uskoro početi cvasti breza koja je “ozloglašena” zato što proizvodi najalergeniji pelud iz skupine drveća.
“Mnogi su mi došli na pregled ‘uplakani’ jer nisu znali da je lijeska već ‘otvorila sezonu’ alergija. Krajnje je vrijeme da se pripreme oni koji su alergični na brezu. Počnite uzimati lijekove (antihistaminike) koje vam je propisao liječnik, kako biste spriječili ili barem ublažili simptome alergije”, preporučuje dr. Alma Rožman iz zagrebačke Poliklinike za bolesti dišnog sustava.
Breza je “problematična” i zato što izaziva takozvane križne alergije s hranom, najčešće s voćem (jabuka, breskva, marelica, šljiva, kruška, kivi, mango) te povrćem (mrkva, celer, krumpir) i orašastim plodovima (badem, orah, lješnjak).
Alergija može izbiti bilo kad u životu
U svibnju počinje cvjetanje trava čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipanj-srpanj), a u kasno ljeto cvatu razne vrste korova od kojih je najveći problem ambrozija.
U primorskom vegetacijskom pojasu najizraženije je alergeno djelovanje peludi čempresa, masline i korova crkvine.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj 7-10 posto stanovništva pati od sezonskih peludnih alergija. Premda se one češće javljaju u mlađoj životnoj dobi, dr. Alma Rožman kaže da nema pravila.
“U posljednjih desetak godina uočavamo da i u starijoj životnoj dobi sve češće ‘izbije’ alergija, vjerojatno zato što su ljudi zbog ‘modernog’ načina života općenito bolesniji pa imaju slabiji imunitet.”
Istraživanja su pokazala da ljudi u gradu češće obolijevaju od alergija nego oni na selu. Pelud je puno agresivnija u gradu jer se veže za lebdeće čestice smoga te puno intenzivnije djeluje na dišni sustav.
Znate li što vas točno muči – alergija, prehlada ili gripa?
Kako se zaštititi od peludi
Najbolja preventiva je izbjegavanje alergena. To najčešće nije moguće u potpunosti, no sljedeće preporuke znatno pomažu alergičarima:
- Svakodnevno pratite peludnu prognozu odnosno alergijski semafor – izvještaje koji, ovisno o količini peludnih zrnaca u zraku, upozoravaju na to kolika je vjerojatnost pojavljivanja alergijskih simptoma.
- Redovito uzimajte terapiju koju vam je propisao liječnik.
- Za vrijeme cvatnje biljaka na koje ste alergični držite zatvorene prozore stana i automobila za vrijeme vožnje.
- Izbjegavajte jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi (za sunčanog vremena) najviša.
- Korisno je ugraditi klima uređaj s kvalitetnim filtrima jer može smanjiti količinu peludi u stanu do 90%.
- Izbjegavajte boravak u prirodi za sunčanog i vjetrovitog vremena. Koncentracija peludi u zraku je puno manja nakon kiše.
- Pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću. Onu odjeću koju ste nosili vani operite.
- Ne sušite rublje vani u vrijeme visokih koncentracija peludi.
- Četkajte i perite kućne ljubimce, jer oni također skupljaju pelud.
Vitamin C pomaže protiv alergija
I.V.
Foto: Shutterstock
