Zašto plutamo ili plivamo? Sjetite se gradiva iz srednje škole kada ste učili o nekim zakonima koji nam omogućuju plutanje, a zatim i plivanje.
Arhimedov zakon – kada smo uronjeni u tekućinu prividno
gubimo na težini. Ako pluća napunimo zrakom tada ćemo plutati.
Newton zakon – sila akcije i reakcije – ako rukama i nogama
guramo vodu prema natrag, pokretat ćemo tijelo prema naprijed.
To su dva osnovna principa iako ih ima još nekoliko bitnih.
Što treba znati o vodi:
- Gustoća
vode je oko 773 puta veća od zraka - Trenje
je oko 55 puta veće u vodi u odnosu na zrak - Otpor
u vodi je 10 – 15 puta veći nego u zraku
Slobodni način
plivanja- kraul
Vrlo često u svakodnevnom govoru nailazimo na termin “stil”
plivanja. Upotreba tog termina je pogrešan jer svaki plivač ima svoj stil
plivanja. Tehnika može biti dobra ili loša. Najpravilniji termin bi bio “način
plivanja”. Pod slobodnim načinom plivanja podrazumijevamo bilo koji način
plivanja. Kod slobodnog načina plivanja čak smijete i stati na dno bazena ali
ne smijete hodati. Međutim, zbog brzine plivanja svi plivači u toj utrci
plivaju kraul načinom. Kod plivanja
mješovitim načinom dionicu slobodnog plivanja ne smijete plivati prsnim, leđnim
ili dupin načinom. Što karakterizira kraul način plivanja:
Položaj tijela:
Tijelo treba biti što je moguće vodoravnije na vodi. Ako ne
ležite na vodi jako se povećava otpor. Osim toga, ako niste vodoravni, rukama i
nogama ćete gurati vodu dijelom i prema dole što nema nekog efekta. Da bi mogli
plivati u tom položaju morate imati dobru tehniku disanja. Disanje morate
izvoditi na stranu, a ne prema naprijed.
Da bi smanjili otpor, lakše disali i imali efikasniji
zaveslaj, morate se valjati sa boka na bok tijekom plivanja kraul načinom.
Dobrog plivača možete prepoznati po tome što sporo radi rukama i nogama, a brzo
pliva.
Rad rukama:
Da bi pokretali tijelo po vodi morate rukama ili nogama
gurati vodu pretežno prema natrag. Kod kraula ruke izvode zaveslaje
naizmjenično, jedna pa druga. U nekim varijantama plivanja ruka može i čekati
drugu ruku. Kod televizijskog prijenosa plivanja obratite pažnju na snimke
podvodnih kamera. Tada možete vidjeti kako plivači izvode zaveslaj ispod vode. Ruka
izvodi zaveslaj savijena u laktu. Taj lakat je uvijek visoko podignut kako bi
zahvatili i povukli što veću količinu vode prema natrag. Zbog toga vas kod
plivanja bole ramena. Da bi išli ravno naprijed morate rukom vući vodu ispod
sebe i to u obliku slova “S”.
Ruka se vraća kroz zrak i to savijena u laktu i opuštena jer
se jedino tada možete odmarati.
Ruke vam daju veću
brzinu plivanja nego noge kod kraul načina plivanja.
Rad nogama:
Kod kraul načina plivanja noge izvode naizmjenične udarce
prema dole. Za vrijeme udaraca stopala su jako opružena i malo okrenuta prema
unutra. Važno je da kod udarca započnete pokret savijenom nogom, a vratite ju
pruženu prema gore. Noge mogu raditi različitom brzinom. Ako želite plivati
brzi noge izvode 6 udaraca nogama za 2 zaveslaja rukama. Kada želite plivati
duže vrijeme, racionalnije je smanjiti broj na 2 udarca. Kada radite samo
nogama, a sporo se krećete, vjerojatno nemate pružena stopala i savijene noge.
Ponekad možete stajati na mjestu ili čak ići natraške ako ne pružite stopalo.
Vaše stopalo je zapravo mala peraja koja gura vodu natrag, a potiskuje tijelo
naprijed.
Disanje:
Pravilno disanje je preduvjet za pravilno plivanje. Možete
disati na svaki drugi ili na svaki treći zaveslaj. Bitno je samo da potpuno
izdahnete, a zatim potpuno udahnete zrak. Ako sprintate na maloj udaljenosti, a
želite plivati što brže, najbolje je ne disati jer disanje kvari tehniku i
narušava položaj tijela. Disanje je najbolje izvoditi na kraju zaveslaja jedne
ruke i to kada se okrećete na bok. Tada snažno izdahnite na usta i nos i odmah
jako udahnite na usta. Kod početnika se zna pojaviti blaga glavobolja zbog
dubokog disanja ali ta pojava brzo prođe. Za vrijeme izvođenja zaveslaja pod
vodom se može polako ispuštati zrak na nos.
