Kemijski i mehanički piling mogu pomoći u uklanjanju odumrlih stanica, no odabir metode ovisi o tipu kože. Saznajte što odgovara suhoj, masnoj, osjetljivoj i mješovitoj koži.
Površina kože svakodnevno se obnavlja, a stare stanice postupno zamjenjuju nove. Ipak, mrtve stanice ponekad se zadržavaju na površini, zbog čega koža može izgledati beživotno, postati hrapava ili sklonija začepljenim porama. Jedan od načina njihova uklanjanja je piling, no važno je odabrati odgovarajuću metodu s obzirom na tip kože.
Gornjih 18 do 23 sloja kože uglavnom čine odumrle stanice, a tijelo ih svakodnevno odbacuje između 30.000 i 40.000. Proces prirodne obnove kože traje otprilike mjesec dana. Piling pomaže ukloniti stanice koje se zadržavaju na njezinoj površini te može pridonijeti mekšem i blistavijem izgledu kože.
Postoje dvije osnovne vrste pilinga – kemijski i mehanički. Mehanički piling podrazumijeva fizičko uklanjanje mrtvih stanica pomoću četkice, spužvice, krpice ili proizvoda s abrazivnim česticama. Kemijski piling koristi aktivne sastojke koji pomažu u otpuštanju i uklanjanju odumrlih stanica.
Koji piling odabrati prema tipu kože?
Odabir pilinga ne bi trebao biti nasumičan jer različiti tipovi kože nemaju jednake potrebe. Pogrešna metoda može izazvati crvenilo, iritaciju i dodatnu suhoću.
Osjetljiva koža sklonija je reakcijama na kemijske sastojke i mirise u kozmetičkim proizvodima. Može se očitovati svrbežom, peckanjem, žarenjem i osjećajem zatezanja. Za takvu se kožu preporučuju blagi proizvodi, a umjesto grubih mehaničkih pilinga bolji izbor može biti mekana krpica u kombinaciji s nježnim kemijskim pilingom. Jedan od sastojaka koji se može koristiti jest mandelična kiselina.

Normalna koža uglavnom dobro podnosi obje vrste pilinga. Budući da je njezina zaštitna barijera najčešće uravnotežena, manja je vjerojatnost neželjenih reakcija na proizvode.
Suha koža često je obilježena zatezanjem, hrapavošću, svrbežom i ljuštenjem. Piling treba provoditi oprezno kako se ne bi dodatno narušila kožna barijera. Preporučuju se blagi proizvodi, a među korisnim sastojcima ističe se mliječna kiselina, koja pomaže ukloniti mrtve stanice bez pretjeranog nadraživanja kože.
Masna koža proizvodi više sebuma, a njegovo nakupljanje zajedno s mrtvim stanicama može začepiti pore i pridonijeti nastanku prištića i akni. Osobama s ovim tipom kože može odgovarati kemijski piling sa salicilnom kiselinom, koja pomaže u uklanjanju viška sebuma i mrtvih stanica.
Mješovita koža ima masnija područja, najčešće na čelu, nosu i bradi, dok su drugi dijelovi lica suhi ili osjetljivi. Ako je glavni problem višak masnoće, može pomoći salicilna kiselina, dok je za osjetljivija područja prikladnija nježnija njega, primjerice proizvodi s mliječnom kiselinom.
Kemijski ili mehanički piling?
Kemijski piling može se pronaći u sredstvima za čišćenje lica, tonicima, kremama i maskama, ali i u profesionalnim tretmanima. Najčešće korišteni sastojci su alfa-hidroksi kiseline (AHA), beta-hidroksi kiseline (BHA) i retinoidi.
Među njima se ističu glikolna i mliječna kiselina iz skupine AHA te salicilna kiselina iz skupine BHA. Dok AHA kiseline djeluju uglavnom na površini kože, salicilna kiselina može prodrijeti i u pore, zbog čega je osobito korisna kod masne kože sklone nepravilnostima.
Mehanički piling djeluje fizičkim uklanjanjem odumrlih stanica, a provodi se pomoću krpice, spužvice ili proizvoda s česticama za piling. Ipak, s takvim proizvodima treba biti oprezan jer grubo trljanje može izazvati iritaciju.
Poseban oprez potreban je kod osoba tamnije puti i onih kojima nakon akni, uboda insekata ili opeklina ostaju tamne mrlje. Agresivni pilinzi kod njih mogu povećati rizik od hiperpigmentacija, odnosno pojave tamnijih područja na koži.

Koliko često treba raditi piling?
Učestalost pilinga ovisi o tipu kože, proizvodu i njegovoj jačini. Općenito, što je piling agresivniji, to ga je potrebno rjeđe primjenjivati. Proizvod treba nanositi nježno, kružnim pokretima, bez snažnog trljanja, a lice nakon toga isprati mlakom vodom.
Važno je pripaziti i na kombiniranje različitih proizvoda za njegu. Retinoidne kreme, proizvodi s retinolom i benzoil peroksidom mogu povećati osjetljivost kože, pa dodatni piling može dovesti do isušivanja i iritacije.
Nakon svakog pilinga preporučuje se nanijeti hidratantnu kremu kako bi se koži nadoknadila vlaga i pomoglo očuvati njezinu zaštitnu barijeru. Crvenilo, peckanje i osjećaj zatezanja mogu biti znak da je piling bio preagresivan ili prečest, stoga je važno prilagoditi njegu reakcijama kože.
(Ordinacija.hr)




