Želite biti zdravi i osjećati se dobro? Ovo je navika koji biste trebali usvojiti već danas

hodanje

Ako krenemo od temelja, odnosno osnovnih ljudskih potreba, dolazimo do činjenice kako sve počiva na “svetom trojstvu” koje čine potreba za hranom i vodom, potreba za snom, potreba za kretanjem.

Upravo to je osnova za sve ostale ljudske potrebe koje nas čine upravo onime što i jesmo kao vrsta. Maknemo li samo jednu od navedenih osnova, vrlo brzo počinjemo osjećati posljedice propadanja organizma i redukciju svojih sposobnosti. Kako je tema kretanje i imunitet, posvetimo se potrebi za kretanjem i tome što nam ona govori...

Svi smo barem jednom u životu osjetili kako je to biti prikovan uz krevet na nekoliko dana, a nažalost poznajem dosta trudnica koje su zbog čuvanja trudnoće morale biti na strogom mirovanju te kretanje svesti upravo na minimum. Nakon nekoliko dana takvog života (bez kretanja), itekako bismo počeli osjećati razne bolove po tijelu, više ne bismo znali kako/na koju stranu leći, a prvi koraci bili bi pravi izazov (osobno sam imao vrlo tešku operaciju preponske kile nakon koje mi je propisano strogo mirovanje te pišem na temelju vlastitog iskustva). Ako smo (a jesmo!) barem jednom doživjeli slično iskustvo, zašto nam je onda tako teško prihvatiti činjenicu da nas upravo kretanje jača i čini otpornijima? Možda je razlog to što smo i s minimalnom dozom kretanja sposobni živjeti (uz manje ili ponekad veće boli), a kako smo ležerna bića ne razmišljamo previše o budućnosti i možebitnom pozitivnom utjecaju kretanja/vježbe na naše zdravlje.

Zašto kretanje, a ne vježbanje?

Razlog je očit; vježbanje jest kretanje tijela, a sustav vježbi ovisi primarno o našim afinitetima. To znači da će nekoga tko želi pješačiti po planini to činiti zdravijim kao i onoga koji diže utege i trči na traci u obližnjem fitness klubu. Dokle god se krećete, vi činite dobro svom organizmu, a izbor kretanja opisuje i sposobnosti koje primarno razvijamo – funkcionalne (laički govoreći kondiciju) ili motoričke (unutar kojih možemo razvijati jakost, izdržljivost, koordinaciju i druge). Prevedemo li prethodnu rečenicu, napisano znači: kada trčimo, vozimo bicikl, plivamo, veslamo, planinarimo (ili obavljamo bilo kakvu cikličku aktivnost), mi primarno razvijamo kondiciju (tj. funkcionalne sposobnosti organizma), a benefiti razvoja upravo te kondicije očituju se u kvalitetnijem radu srca, unapređenju sustava za transport kisika, povećanju plućnog kapaciteta, jačanju srčanog mišića te mnogim drugim pozitivnim promjenama u našem organizmu. Svi oni koji su se nakon godina sjedenja i zapuštenosti pokrenuli u smjeru hodanja, trčanja ili sličnih aktivnosti nakon samo dva – tri mjeseca kontinuiranog vježbanja/kretanja osjećaju veliku promjenu u svom organizmu te subjektivno procjenjuju da im se popravilo zdravlje jer bolje i kvalitetnije spavaju, otporniji su na svakodnevne viruse prehlade, imaju više energije, a kvaliteta života im se poboljšala. Možda potonje ne mogu kvalitetno kvantificirati, ali definitivno mogu subjektivno opisati! S druge strane, oni koji su krenuli u teretanu pa se primarno bave vježbama jakosti (podižući razne terete), osjećaju/vide promjenu u fizičkom izgledu (muskulatura se tonira/poprima određeni oblik), razini jakosti koju su izgradili te naravno i određenu promjenu u funkcionalnim sposobnostima, ali definitivno ne u takvom obimu kao oni kojima je to primaran način vježbanja.

Oni koji vježbaju imaju manji rizik od obolijevanja, ali i od razvoja komplikacija bolesti COVID-19

Stoga je vrlo lako zaključiti da je najbolje napraviti kombinaciju vježbi s opterećenjem te vježbi za kondiciju, kako bismo izvukli najbolje od oba svijeta, odnosno u ovom slučaju postigli razvoj i motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Nakon što ovo pročitate, ne morate biti doktor medicine ili vrsni poznavatelj fiziologije tijela kako biste zaključili da kretanjem doslovno mijenjate svoje tijelo (nabolje).

Pozitivni učinci kretanja očituju se u već nabrojenom (bolja kvaliteta sna, oblikovanje muskulature, redukcija pokojeg kilograma viška, bolja kondicija…) te je opći osjećaj zdravlja podignut na višu razinu nego prije ove zdrave promjene!
U svojoj suštini, kretanje/vježbanje čini to da se naš organizam izgrađuje te unapređuje zahvaljujući nizu biokemijskih i fizioloških procesa jer vježbanje je ustvari stresor za naš organizam nakon kojega unapređujemo svoju sposobnost da (sljedeći put) prevladamo dotični stres uz manje narušavanja homeostaze, odnosno optimalnog funkcioniranja organizma.

Pozitivne promjene ne mogu imati negativne posljedice

Pa zar nije onda očito da kretanje pozitivno utječe na organizam?

Ako je tako (sve naše životne funkcije dižu se i napreduju) i možemo se složiti oko toga, zar nije realno da ta pozitivna promjena (pozitivno) utječe i na naš imunosni sustav, odnosno sposobnost obrane organizma od raznih virusa i sličnih mikroorganizama? Nisam liječnik, ali logika mi govori da pozitivna promjena u razvoju našeg organizma te motoričkih i funkcionalnih sposobnosti ne može imati negativne posljedice na imunosni sustav, odnosno upravo suprotno! Govoreći o imunitetu, moramo znati da taj pojam predstavlja sposobnost organizma da se odupre napadima virusa, bakterija i parazita, odnosno da se obrani od infekcija, bolesti ili neke druge kemijske opasnosti; a sveukupni sustav obrane organizma naziva se imunosni sustav. Pozitivno (a i negativno) na njega mogu utjecati mnogi čimbenici i nerealno je govoriti da samo jedna varijabla čini vaš imunosni sustav jačim ili slabijim. Upravo u tom kontekstu mora se promatrati i kretanje.

Iako temeljno, kretanje je ipak samo jedan segment u unapređenju imunosnog sustava, a adekvatan/dovoljan san, pravilno izbalansirana prehrana, usvajanje zdravih/higijenskih navika samo su neke poveznice koje ga čine visoko efikasnim.
Znanstvenici su si dali truda, pa stoga imamo studije (pogotovo u vezi poboljšanja funkcionalnih sposobnosti) koje dovode vježbanje u pozitivan odnos s unapređenjem imunosnog sustava. Potonje je posebice postalo aktivno u vrijeme pandemije, tijekom koje su znanstvenici objavili studije o učinkovitosti vježbanja, ali i o negativnom utjecaju debljine na zdravlje te lakše obolijevanje od težih oblika COVID-19.

A što s našim najmlađima?

Promatramo li ovu pandemiju kroz prizmu zdravlja naše djece te usporedimo njihov životni stila prije i za vrijeme ovih nesretnih mjera, moram istaknuti da su rezultati istraživanja katastrofalno poražavajući. Naša djeca među najdebljom su u Europi, a manjak kretanja, reducirana socijalizacija te obvezno nošenje maski doveli su do niza komplikacija povezanih s pretilošću, povećanom osjetljivosti djece na alergije, depresijom i drugim stanjima koja su u prvom redu posljedica izostanka kretanja i nametnutih mjera. Kretanje je temelj pravilnog i zdravog razvoja jer sve sposobnosti koje se razvijaju od najranijih dana djetinjstva pa sve do kraja druge ubrzane faze razvoja (adolescencije), upravo su u tim razvojnim fazama i najpodobnije za unapređenje, a sve to kako bi dijete izraslo u zdravu mladu osobu. Stoga, nisu uzaludne preporuke kvalificiranih osoba koje se bave djecom da ih pustimo da se igraju i kreću se što više jer je to nužno za njihov pravilan rast i razvoj!

Želite izgubiti višak kilograma? Trener otkriva što radite krivo i kako se brzo riješiti masnih naslaga

Nažalost, uz već znane probleme suvremenog društva (sve više djece sjedi, a sve manje ih se igra vani s vršnjacima), mjere koje su pratile ovu pandemiju još više su unazadile djecu, a pravu sliku negativnih utjecaja pandemije na njihov razvoj bit će vidljive tek za nekoliko godina. Smatram da će posljedice biti puno veće nego što bi itko mogao očekivati. I u jednom članku Harvard Medical Schoola stoji da je kretanje/vježbanje jedan od temelja zdravog života te da doprinosi poboljšanju našeg imunosnog sustava! Pametnome dovoljno!

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!