Salicilna, glikolna, azelaična ili bademova? Otkrijte koja kiselina odgovara potrebama Vaše kože i kako je pravilno koristiti.
Kiseline za lice ključ su sretne kože. Međutim, toliko ih je na tržištu da je pravi izazov zapamtiti koju koristiti – i za što. Pripremili smo vam zato vodič koji će vam pomoći da primijenite pravu kiselinu za ono što vas muči.
Najpoznatije sredstvo za čišćenje akni
Salicilna kiselina poznata je po svojoj sposobnosti ljuštenja kože i pročišćavanja pora, što pomaže u liječenju akni. Pronaći ćete ju u serumima i sredstvima za čišćenje, u koncentracijama između 0,5 i 2 posto, a koristi se i u tretmanima protiv prištića. U dermatološkim klinikama također se koristi u većim koncentracijama – kao sredstvo za piling, za tretiranje akni, ožiljaka od akni, melazme, oštećenja od sunca i u borbi protiv staračkih pjega. Toliko je učinkovita da se koristi u otopinama za uklanjanje bradavica i kurjeg oka. Budući da je srodna aspirinu (acetilsalicilna kiselina), ima i protuupalna svojstva.
Opustite se: Šest ideja za kućne detoks maske za lice i tijelo
Fantastično oružje protiv starenja
Glikolna kiselina je najpopularnija alfa-hidroksi kiselina (AHA) koja se koristi u njezi kože. Dolazi iz šećerne trske i najmanji je AHA, tako da najučinkovitije ulazi u kožu. Fantastično je sredstvo protiv starenja koje čini sve. Vrlo je učinkovita u pilingu kože i smanjenju finih bora, sprječava akne, tamne mrlje koje blijede, ujednačava ton i teksturu kože. Stoga ne čudi da ćete je pronaći u mnogim kultnim proizvodima za njegu kože. Obično se nalazi u koncentracijama ispod 10 posto. Slično kao salicilna kiselina i glikolna se koristi u pilinzima za liječenje akni i pigmentacije, ponekad u tandemu s mikrodermoabrazijom ili mikroiglicama. Međutim, korištenje glikolne kiseline povećava osjetljivost na sunce čak i kada nije na koži, tako da morate koristiti i kremu za sunčanje kako biste spriječili dodatna oštećenja od sunca.
Piling za ujednačenu kožu
Bademova kiselina je još jedna alfa-hidroksi kiselina, koja se dobiva iz gorkih badema. Kao i glikolna kiselina, to je sredstvo za eksfolijaciju koje je korisno za sprječavanje akni, liječenje oštećenja od sunca i ujednačavanje pigmentacije. Međutim, zbog svoje veće molekularne strukture, ne prodire u kožu tako duboko kao glikolna kiselina, pa manje iritira kožu. Iz tog razloga, obično se preporučuje u pilinzima osobito za kožu skloniju povratnoj pigmentaciji (javlja se kad se stvori otpor prema određenoj tvari zbog pretjerane uporabe). To uzrokuje ne samo neučinkovitost sastojka, nego često i potpuno suprotan učinak.
Sveti gral za rješavanje prištića
Azelaična kiselina bila je među glavnim tretmanima u borbi protiv umjerenih akni u posljednja tri desetljeća, a nalazi se u mnogim kremama koje se izdaju samo na recept. Čisti pore, ubija bakterije i smanjuje upalu. Općenito se nalazi u koncentracijama od 15 do 20 posto u kremama koje su namijenjene za nanošenje na cijelo lice, ujutro i navečer. Azelaična kiselina ima malo nuspojava, ali kod nekih ljudi s vrlo osjetljivom kožom može izazvati peckanje, ljuštenje i crvenilo. Osim što liječi akne, azelaična kiselina također je sredstvo za posvjetljivanje kože koje je korisno za blijeđenje tragova nakon akni ili postupalne hiperpigmentacije. Često se kombinira s retinoidima kao blaža alternativa hidrokinonu.
Sredstvo za posvjetljivanje
Kojičnu kiselinu proizvode bakterije koje se koriste u fermentaciji riže za proizvodnju sakea. Popularan je sastojak azijskih proizvoda za njegu kože zahvaljujući svojstvima izbjeljivanja (smanjenje hiperpigmentacije i neujednačenog tona kože) i sprječavanja starenja. Nalazi se u sredstvima za čišćenje i serumima u koncentracijama od 1 do 4 posto. Nažalost, vrlo je iritantna za kožu – ali je također vrlo učinkovita.
Što je to kobido masaža? Pomaže da zadržite mladolikost lica bez odlaska “pod nož”
Sestra vitamina C
Askorbinska kiselina je najčešći oblik vitamina C topljiv u vodi, a koristi se u njezi kože zbog učinaka protiv starenja. Također se koristio kao zamjena za hidrokinon u liječenju melazme. Askorbinska kiselina je vrlo nestabilna u prisutnosti kisika i vode, pa je uobičajeno dostupna u stabilnijim oblicima pod nazivom magnezijev askorbil fosfat i tetra-izopalmitoil askorbinska kiselina.
Koju kiselinu trebate koristiti?
Teži je dio odabrati koju ćete kiselinu koristiti. Najlakši način da to učinite je da znate koji problem želite liječiti.
Koža sklona aknama: azelaična kiselina, salicilna kiselina, glikolna kiselina, mliječna kiselina, bademova kiselina
Zrela koža: glikolna kiselina, mliječna kiselina, askorbinska kiselina, ferulinska kiselina
Blijeđenje pigmentacije: kojična kiselina, azelainska kiselina, glikolna kiselina, mliječna kiselina, linolna kiselina, askorbinska kiselina, ferulinska kiselina
Kako pravilno koristiti kiseline za lice?
Kod uvođenja kiselina vrijedi pravilo – manje je više. Novi proizvod najprije testirajte na manjem dijelu kože, a zatim ga počnite koristiti jednom ili dva puta tjedno. Ako nema jačeg peckanja, crvenila ili ljuštenja, učestalost možete postupno povećavati prema uputama proizvođača.
Viša koncentracija ne znači nužno i bolje rezultate. Prečesto korištenje ili kombiniranje nekoliko proizvoda s eksfolirajućim djelovanjem može oštetiti zaštitnu barijeru kože te izazvati zatezanje, osjetljivost, crvenilo i perutanje. Ako primijetite takve reakcije, napravite pauzu i usredotočite se na nježno čišćenje i hidrataciju. Američka akademija za dermatologiju također upozorava da pretjerana uporaba keratolitika može izazvati suhu i nadraženu kožu.
Koje sastojke ne treba nanositi zajedno?
Salicilna kiselina i niacinamid nisu zabranjena kombinacija. Niacinamid može poduprijeti zaštitnu barijeru kože, dok salicilna kiselina pomaže očistiti pore. Ipak, osobe osjetljive kože trebale bi nove aktivne sastojke uvoditi postupno kako bi lakše prepoznale uzrok moguće reakcije.
Oprez je potrebniji pri kombiniranju nekoliko kiselina ili kiseline i retinola u istoj rutini. Salicilna, glikolna i mliječna kiselina imaju eksfolirajuće djelovanje, a retinol također može izazvati suhoću i ljuštenje. Njihova istodobna primjena zato povećava mogućnost iritacije, osobito kod početnika i osoba s osjetljivom kožom. To ne znači da se sastojci nikada ne smiju koristiti u istoj rutini, ali je sigurnije rasporediti ih u različite dane ili, prema savjetu dermatologa, u različito doba dana.
Slično vrijedi za vitamin C i AHA kiseline. Nije točno da će glikolna ili mliječna kiselina automatski poništiti djelovanje vitamina C. Međutim, nanošenje više kiselih i potencijalno nadražujućih proizvoda odjednom nekim osobama može izazvati peckanje i crvenilo. Jednostavno rješenje jest vitamin C koristiti ujutro, a glikolnu ili mliječnu kiselinu navečer ili drugog dana. Takav raspored preporučuju i dermatolozi Američke akademije za dermatologiju.
Zaštita od sunca je obavezna
AHA kiseline, među kojima su glikolna i mliječna, mogu povećati osjetljivost kože na sunce. FDA zato preporučuje zaštitu od sunca tijekom njihove uporabe i najmanje tjedan dana nakon prestanka korištenja. Svako jutro nanesite kremu širokog spektra zaštite sa SPF-om 30 ili višim, bez obzira na godišnje doba.
Ako koristite terapiju koju je propisao dermatolog, imate rozaceju, ekcem, izrazito osjetljivu kožu ili dugotrajnu iritaciju, nemojte samostalno uvoditi više aktivnih sastojaka.
Ordinacija.hr
