Zbog nemogućnosti odlaska na trening, obavljanja dnevnih aktivnosti koje nas umaraju, ali i trenutne nervoze (ili anksioznosti) koja vlada, posljednjih se dana mnogo ljudi žali na probleme sa spavanjem
U konačnici, umor utječe na koncentraciju, pažnju, pamćenje… Umoran čovjek lakše griješi u poslu, nesiguran je i razdražljiv. Tolerancija na stres se smanjuje, a to nam danas nikako nije potrebno…
Što je insomnija?
Insomnija ili nesanica ima tri osobine; stalno prisutne poteškoće sa spavanjem, adekvatni uvjeti spavanja i udružena dnevna disfunkcija.
Poteškoće sa spavanjem mogu se javljati u obliku problema s usnivanjem, problema s prosnivanjem (održavanje spavanja), prerano buđenje, ranije nego li je željeno, otpor prema odlasku na spavanje kako je predviđeno i nemogućnost spavanja bez intervencije druge osobe (roditelja ili skrbnika).
Dnevni simptomi koji se javljaju su umor, dnevna pospanost, poremećaj koncentracije i pažnje, poremećena socijalna, obiteljska, profesionalna ili akademska izvedba, promjena raspoloženja (iritabilnost), bihevioralni problemi (hiperaktivnost, impulzivnost, agresivnost), poremećaj motivacije odnosno nedostatak inicijative, sklonost greškama ili nezgodama, opterećenost ili nezadovoljstvo spavanjem. Takvi poremećaji spavanja udruženi s dnevnim simptomima moraju se javiti barem tri puta tijekom tjedna i moraju biti prisutni tijekom barem 3 mjeseca.
Kada je potrebno potražiti pomoć liječnika?
Ako se jave neki od simptoma nesanice tijekom dana, potrebno je obratiti se liječniku koji će tada uzimanjem dodatnih informacija razlučiti zahtjeva li bolesnik dodatnu somnološku obradu, polisomnografiju.
Osim primarne nesanice potrebno je isključiti neki drugi primarni poremećaj spavanja, je li nesanica nastala kao posljedica nekih drugih bolesti.
S bolesnikom je uvijek potrebno porazgovarati o tzv. higijeni spavanja, provjeriti u kojim uvjetima spava, kakve su mu navike tijekom dana, konzumira li prevelike količine stimulativnih napitaka prije spavanja. Liječnik može ustanoviti je li potrebno farmakološko liječenje nesanice. Kod farmakološkog liječenja nesanice susrećemo se s dva velika problema. Prvi je da bolesnici samoinicijativno uzimaju lijekove, tuđe ili svoje, i sami određuju dozu lijekova.
Kako panika i stres povisuju, ali i snizuju krvni tlak? Kardiolog objašnjava za koga je to opasno
Drugi je problem kada bolesnici ne žele uzimati lijekove iz straha ‘da se ne navuku’ na lijekove. Tada i dalje ne spavaju, posežu za alternativnim, neprovjerenim sredstvima ili alkoholom, što je samo začarani krug iz kojeg ih je onda teško vratiti. Svim bolesnicima s insomnijom indiciran je psihoterapijski tretman tj. kognitivno-bihevioralni psihoterapijski tretman koji mnogima nije dostupan.
Autor: Petra Nimac Kozina, dr med, spec. neurolog, Poliklinika NeuroSan
Foto: Shutterstock
