Rezultati istraživanja nam pokazuju da jedna trećina žena u svom životu doživi neku seksualnu smetnju. Svaka peta žena ima smetnje orgazma, bilo da uopće ne može doživjeti orgazam ili ga može doživjeti samo u određenim situacijama.
Kako žene reagiraju kada imaju ili dožive seksualnu smetnju?
Neke žene kreću u rješavanje svoje smetnje no velik broj žena svoju smetnju prešućuje, svoj seksualni život doživljavaju tegobnim i svoje probleme drže u sebi iza zida šutnje i srama. Žene se osjećaju krive za svoje seksualne smetnje. Dakako da to nije dobar odnos prema svojim smetnjama jer za ženske seksualne smetnje su prognoze izlječenja jako dobre i velika većina žena uspješno riješi svoju smetnju kada se počne njome baviti. Stoga bih potaknula sve žene koje imaju seksualne smetnje da se jave na seksualnu terapiju jer im to zaista može povećati kvalitetu života i užitak u svojoj seksualnosti.
A koje su to najčešće seksualne smetnje koje muče žene?
Na prvom mjestu i najčešća smetnja je smanjena seksualna želja. To je poremećaj koji, dakako dovodi do smanjenja učestalosti ili potpunog izostanaka seksualnih aktivnosti. U istraživanju provedenom u Zagrebu 2003. godine, pokazalo se da svaka treća Zagrepčanka ima smetnje seksualne želje. Tu su negdje i europske i američke statistike. Brojke od kojih se s pravom trebamo zabrinuti.
Na drugom mjestu po učestalosti su smetnje postizanja orgazma. Anorgazmija je nemogućnost postizanja orgazma. Postoji primarna i sekundarna te situacijska anorgazmija. Primarna se odnosi na žene koje nisu nikada doživjele orgazam, a sekundarna se odnosi na žene koje su redovno bile orgazmične u jednom razdoblju života no to više nisu. Situacijska anorgazmija označava žene koje su doživjele orgazam u jednoj ili više prilika, no samo pod određenim okolnostima, npr. kad masturbiraju, no one ne mogu doživjeti orgazam kod ih stimulira partner. Svaka peta žena ima poteškoća u doživljavanju orgazma. Prebrzi orgazam je razmjerno rijetko stanje. Problem kod žena koje dožive prebrzi orgazam je u tome što, nakon orgazma, nemaju više interes za daljnjom seksualnom aktivnošću i često je doživljavaju kao fizički neugodnu.
Sljedeća smetnja koja pogađa žene je bolni snošaj ili dispareunija. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi života žene. Bol se može pojaviti na početku penetracije, sredinom, u vrijeme orgazma ili nakon završenog koitusa. Bol se može osjetiti kao žarenje, oštra bol, kao pečenje ili grčevi. Može se osjetiti izvana, unutar rodnice ili duboko u zdjelici ili trbuhu. Dispareunija ugrožava seksualno uživanje i može ometati seksualno uzbuđenje i orgazam. Strah od boli može ženu učiniti napetom i umanjiti njen seksualni užitak. Često žene koje imaju dispareuniju izbjegavaju penetraciju ili apstiniraju od svih oblika seksualne aktivnosti. Svaka deseta žena osjeća kroničnu bol vezanu uz seksualne aktivnosti. Kad se radi o bolnom snošaju važno je otići na pregled kod ginekologa jer uzroci mogu biti i organske prirode.
Za kraj još par riječi o jednoj rijetkoj smetnji no izuzetno neugodnoj i teškoj za žene a to je vaginizam. Vaginizam je stanje u kojem se mišići oko vanjske trećine rodnice nevoljno (nekontrolirano) stišću, kao reakcija na pokušaj penetracije u rodnicu. Pogađa žene bilo koje dobi. Intenzitet tog refleksa je vrlo različit. Jedna krajnost vaginizma je da se otvor rodnice tako čvrsto zatvara da sprečava ne samo snošaj već i umetanje prsta. Često nije moguć niti ginekološki pregled. U blažim oblicima vaginizma, snošaj je moguć, ali dovodi do boli u zdjelici.
Kao što sam rekla na početku ovog teksta, prognoze izlječenja seksualnih smetnji su jako dobre, npr. kod primarne anorgazmije očekivani uspjeh terapije je preko 90% stoga ako spadate u onu trećinu žena koja je doživjela ili doživljava seksualnu smetnju, odlučite se i potražite pomoć, to se isplati.
Objavljen je i program 22. EAP kongresa koji će se održati u Zagrebu od 30.09. do 01.10.2016.
Za vas je osiguran širok spektar tema koje će se obrađivati kroz usmene prezentacije, radionice, prikaze slučajeva, okrugle stolove, diskusije, grupe refleksije i postere. Nadamo se da će 22. EAP kongres biti mjesto na kojemu možemo razmijeniti vlastita stajališta, učenja i iskustva, pridonijeti vlastitu učenju i širenju svjesnosti – što je jedan od glavnih ciljeva psihoterapijskog postupka uopće.
Iskoristite priliku i registrirajte se po ranim kotizacijama do 15.06.2016.
Niže cijene kotizacija dostupne su za Hrvatsku i zemlje jugoistočne Europe – Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Cipra, Grčke, Kosova, Moldavije, Makedonije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije i Slovenije.
Pripremili smo i ograničeni broj paketa sa sniženim cijenama koje uključuju kongresne i predkongresne aktivnosti.
Detaljan program možete pronaći na http://www.eapzagreb2016.eu/hr/program/.
Foto: Shutterstock
