Psiha

Psiha

Što očekivati i kako uspjeti s 20, 30, 40 ili 50 godina? Vodič kroz životne dekade

Svaka dekada ima svoja obilježja, ali i dobre i loše promjene. Prilagodite se, izvucite iz svojih godina ono najbolje i živite zadovoljno.

Odrastanje je proces koji možemo opisati svakojako – ovisno o osobnom iskustvu, pa će neki reći da im je odrastanje bilo turbulentno, a neki će ga opisivati kao idilično, prepuno bezbrižne igre i smijeha. Iako je dojam težine odrastanja u “oku promatrača”, može se reći da smo neke faze prošli svi kako bi došli do odraslog doba. Od samačke igre i egocentrizma do puberteta i bure emocija,korak po korak došli smo do prve dekade odraslog doba, divnih dvadesetih.

Treba vam nešto da vam popravi dan? Ovih 5 jednostavnih radnji uljepšat će ga i ispuniti energijom

Dvadesete

U dvadesetim godinama započinjemo svoj odrasli život, a tu promjenu karakterizira ovih 5 stvari:

  • završetak školovanja
  • napuštanje roditeljskog doma – selidba
  • financijsko osamostaljenje
  • ulazak u bračnu zajednicu
  • rođenje djeteta

Odnosno, prije samo nekoliko dekada (u sedamdesetima), ovo su bile očekivane stvari i više od 70% mladih ljudi to je i ostvarivalo u prvim godinama svoje odraslosti. Danas su se pravila malo promijenila, a naše se odrastanje protegnulo do samog kraja dvadesetih pa je danas normalno da se barem jednom vraćamo u obiteljski dom nakon selidbe, da mijenjamo posao (prosječno 7 puta u dvadesetima), da kasnije ulazimo u bračnu zajednicu i da se sve manje ljudi odlučuje na roditeljstvo. Danas dvadesete godine obilježava visoka individualiziranost kad je riječ o formalnom odrastanju pa tako imamo pojedince koji se dugo školuju, one koji ne žele imati djecu ili ulaziti u brakove kao i one koji se teško odriču komfora življenja s roditeljima. Iako je za neke od tih pojava zaslužan sustav koji ne nudi puno opcija mladima, u nekoj su mjeri za postojeće stanje odgovorni i sami roditelji koji ne postavljaju jasne granice i “dopuštaju” sporo odrastanje svojim vječnim “tinejdžerima”. Postoji teorija da smo svjedoci stvaranja novog razdoblja u odrastanju, koje će činiti tranziciju iz adolescencije u odraslu dob (odraslost u nastajanju) jer je to prirodniji put i daje nam više opcija u prilagodbi na stres sadašnjice i odraslosti općenito. Tako smo, kad je za tim nastala potreba, uveli adolescenciju u znanstveni diskurs. Socioekonomski uvjeti su se promijenili, a djeca su dulje mogla ostati baš to – djeca.

Karakteristike osobe koja ima “dvadeset i nešto”:

Istraživanje vlastitog identiteta, nestabilnost, usmjerenost na sebe, sklonost udovoljavanju
drugima kako bi se uklopili i sl. Dominantno je i uvjerenje da postoje opcije iako se one
smanjuju kako se bližimo kraju dvadesetih jer sve smo svjesniji svojih mogućnosti, ali i interesa.

Kako uspješno prebroditi dvadesete?

Iako su nam opcije određene socioekonomskim statusom, u nekoj mjeri, važno je odrediti se prema svojoj budućnosti i početi graditi svoju “priču”. Postavimo li si određeni cilj, lakše ćemo odabrati područje ulaganja i počet ćemo prije graditi svoju konkurentnost na tržištu rada. Ciljeve treba uskladiti s vlastitim vrijednostima pa ih je dobro napisati i osvijestiti. U odnosu s drugima počinjemo postavljati granice koje trebaju biti utemeljene na empatiji i uvažavanju različitosti jer, što smo otvoreniji prema različitostima drugih, bit ćemo otvoreniji i prema vlastitim nesavršenostima.

Tridesete

U tridesetim godinama našli smo se jer smo preživjeli period odrastanja i sad definitivno ne bismo više trebali imati poteškoća s “dječjim” bolestima i nesigurnostima.

U tridesetima ćemo:

  • imati više samopouzdanja
  • imati bolji seksualni život
  • tragat ćemo za boljim poslovima
  • bit ćemo spremniji napraviti promjene u životu
  • bit ćemo skloniji emotivnom sagorijevanju

U tridesetima napokon naziremo svoj pravi identitet jer nam i psihološke karakteristike postaju sve stabilnije i izraženije. U karijeri smo napredovali i postali uspješniji, ali i više vjerujemo svojim odabirima. Naša kreativnost postaje naglašena u drugoj polovini tridesetih, ali smo i hrabriji u slušanju vlastite kreativnost i traženju novih rješenja. To otkrivanje sebe može nas dovesti do nezadovoljstva u području odnosa u kojima se nalazimo, ali i u području karijere ako nismo napravili najbolje izbore za sebe u dvadesetima. Individualno biramo što ćemo napraviti s tim nezadovoljstvom, ali anksioznost koja prati to nezadovoljstvo pravi je osjećaj i nećemo ga moći zanemariti. Ne napravimo li promjenu, to može dovesti do podvojenosti u vlastitom identitetu pa ćemo imati jednu sliku o sebi za javnost, a drugu za same sebe. Iako teške, životne promjene i velike odluke imaju pozitivan efekt na naše zdravlje pa 70% ljudi naglašava da je sretno ishodima svojih životnih kriza te mnogi kažu da zapravo nisu bili zadovoljni samima sobom prije 33. godine svog života.

Karakteristike onoga tko ima “trideset i nešto”:

Osvještavanje identiteta i napuštanje zanesenjaštva mladosti. Takva nas osviještenost može dovesti do krize i nezadovoljstva ali, ako smo uspješni u promjeni, doći ćemo do razdoblja u kojem gradimo veću dozu samopouzdanja i povjerenja u vlastite odluke, a posljedično i do većeg zadovoljstva životom. Razdoblje tridesetih je doba pronalaska “svog glasa”.

Kako uspješno prebroditi tridesete?

Kako bismo bili uspješniji u pronalasku sebe, potrebno je razumjeti sljedeće: da bismo napustili zonu “komfora”, potrebno je proći kroz zonu “straha”, a tek onda dospijevamo u zonu “rasta”. Dakle, bez pada nema ni mogućnosti dizanja ni napretka. Hrabrost možemo doživjeti ususret strahu, bez njega nemamo ni mogućnosti biti hrabri. U tridesetima imamo šansu ponovno propitati životne ciljeve i još ih jasnije definirati u skladu sa svojim vrijednostima. Napuštamo norme i uvjerenja koja su nas držala na mjestu i započinjemo svoj put ka sreći. Trik je u tome da u tridesetima izgubimo dio dječačke naivnosti bez gubljenja entuzijazma prema životu i napretku.

Četrdesete

Po mnogima doba pravog procvata, četrdesete postaju doba afirmacije za one koji su rano “uronili” u odrasli život, postali roditelji ili odgađali ulaganje u svoje karijere. Sad je vrijeme kad se možemo uistinu okrenuti sebi i sve procese započete u sumraku tridesetih napokon pokrenuti i uživati u njihovim plodovima. No, ujedno, riječ je o početku “srednjih godina” pa se naše stanje koje karakterizira ulazak u četrdesete može nazvati i “gorko-slatkim”. Srednja dob upravo je ono što joj i sam naziv kaže – sredina našeg očekivanog životnog vijeka. Medicina napreduje, vijek se produljuje pa je određenje prave srednje dobi nezahvalan posao. Danas kao srednju dob podrazumijevamo starost između 40 i 65 godina. Iako ju je teško smjestiti u vrijeme, možemo barem pokušati opisati psihološke faktore koji krase period ulaska u ozbiljnu odraslu dob.

U četrdesetima možemo očekivati:

  • osjećaj nemira i nezadovoljstva
  • suočavanje s vlastitim starenjem i prolaznošću
  • (re)definiranje smisla života
  • manjak strpljenja za besmislene odnose i pojave
  • jasniju i direktniju komunikaciju

Iako je ovo doba u kojem možemo doživjeti dosta nelagodnih pojava (poput menopauze ili krize srednjih godina), također možemo iskusiti i nalet kreativnosti, novu strast u životu, sanjarenje ili slobodu kakvu nismo iskusili do sad. Rekli bismo da je ovo razdoblje velikih padova, ali i velikih uzleta, kao da nema jednog bez drugog. U četrdesetima može biti naglašeno nezadovoljstvo vlastitim izgledom kao i neprihvaćanje prvih znakova starenja. Dosadašnja ulaganja u zdravlje i izgled postaju nedovoljna, a mi se osjećamo loše. Pronalazak novih aktivnosti, posebno sportskih, ili novih načina prehrane, posebno uzima maha u četrdesetima. Promjena postaje sastavni dio života, ali sad je ona intuitivnija i usklađenija s našim vrijednostima.

Karakteristike osobe koja ima “četrdeset i nešto”:

Još veće određenje vlastitog identiteta i prihvaćanje nesavršenosti, povećanje tolerancije i empatije, pronalaženje novih načina življenja u skladu s vlastitim vrijednostima i pronalaženje novih interesa. Sanjarenje s jedne, a zbunjenost s druge strane: sanjarenje o ostatku života i onome što on donosi, a zbunjenost što se tiče dosadašnjih izbora (ovo će stanje najčešće prethoditi promjeni).

U četrdesetim godinama može doći i do negativnih pojava poput povećanog unosa alkohola, konstantne potištenosti ili rastave braka, no to su oni “padovi” koje smo spomenuli.

Kako uspješno prebroditi četrdesete:

Četrdesete su doba ekstrema, stoga za to treba naći energije (koju nam tijelo više ne daje u izobilju). Kako bismo imali energije nositi se s previranjima, dobro je raditi na svojem zdravlju: pronaći se u tjelesnoj aktivnosti, unaprijediti prehranu od koje ćemo dobivati više energije, pronaći hobi ili početi volontirati. Kako znamo, zdravlje nije potpuno bez mentalnog aspekta, a jedna od važnih sastavnica mentalnog zdravlja upravo je doprinos društvu. U četrdesetima možemo ulagati u odnose s bližnjima i s vlastitom djecom uvažavajući činjenicu da među nama mogu postojati i granice – da jedno ne isključuje drugo. Sad je i vrijeme za nove stvari, a ljudi u ovim godinama najčešće biraju putovanja kao izvor novih iskustava. Koji god smjer ulaganja izabrali, radite to iz pozicije prihvaćanja vlastite nesavršenosti i ritma napretka. Četrdesete mogu biti doba prave renesanse, ali važno je ići korak po korak.

Imate 40 i više godina? Za vas se sve mijenja, a prilagodite se uz ovih 5 savjeta

Pedesete

U ovoj dekadi svog življenja počinjemo zbrajati uspjehe (ali i neuspjehe) i dobro je da ih ima. Od jednih dobivamo radost življenja i afirmaciju vlastitih postignuća, a od drugih životno iskustvo, a i pokoji pametni savjet mlađima od sebe. U pedesetim godinama ljudi će se većinom okrenuti dubljem smislu i početi propitkivati svoju duhovnost. Također, u ovim godinama imamo priliku vratiti se nekim idejama koje smo možda i nepravedno otklonili iz svog života (u potrazi za “odraslošću”), a to je zaigranost. Volimo reći da je za ovu dob važna izjava kojom se ponosimo, a ona glasi: “Nikad ne odrasti i nikad ne prestani rasti” (I. Čerenšek).

U pedesetima možemo očekivati:

  • potragu za duhovnošću i jasnije određenje prema njoj
  • stabilnije odnose s bližnjima
  • zreliji odnos s vlastitom djecom (sad već odraslim ljudima)
  • još veći naglasak na zdravlju, odnosno tjelesnoj aktivnosti i prehrani
  • naglasak na bezbrižnosti življenja

U pedesetim godinama možemo iskusiti manjak entuzijazma kad je riječ o novim stvarima. Mišljenja su nam naglašena, a i drugi će nam se rijetko suprotstavljati, kao da (napokon) smijemo imati svoje stavove, bez obzira na tuđe odobravanje. No iako nam se teško odvažiti na nešto novo, zadovoljstvo životom bit će veće ako to ipak učinimo. Usmjeravanje na vlastiti angažman, promjena perspektive i odlučnost oko nastavka ulaganja u sebe mogu učiniti razliku. Možemo se okrenuti novim aktivnostima, ali i nekim starima koje smo davno napustili, većinom zbog manjka podrške ili mogućnosti. Ako ste davno crtali pa se prestali time baviti, možda su ovo godine u kojima ćete moći nesmetano ponovno oživjeti svoj talent!

Karakteristike osobe koja ima “pedeset i nešto”:

Isprva izostanak entuzijazma pa otkrivanje novih ili novih starih interesa obilježje su ove dekade, kao i čvršći stavovi i mišljenja. Okretanje vlastitom pojmu duhovnosti i religioznosti ili iskazivanje interesa oko pronalaska “višeg smisla” također krase ove zrele godine. No iako postajemo sve duhovniji i zreliji te više svoji, važno je u pedesetima zadržati zaigranost i bezbrižnost kao lajtmotiv našeg življenja.

Kako uspješno prebroditi pedesete:

Definirajte vjeru koja ne mora biti nužno vezana uz tradicionalno poimanje religioznosti, definirajte svoj odnos s nečim “višim”, smislenijim. Istraživanja su pokazala da okretanje duhovnosti u ovom desetljeću života može imati veliki blagotvorni učinak na vaše blagostanje (wellbeing). Osim u duhovnost, okrenite se odnosima koje imate i učinite ih više podržavajućima. Priču o toleranciji, empatiji i prihvaćanju koju smo pokrenuli u prijašnjim godinama sada trebamo još unaprijediti. Podržavajući odnosi, posebno s partnerom/icom, jedan su od glavnih faktora vezanih za sreću u životu. Tjelesna aktivnost i dalje je ključ našeg zdravlja, no u ovom desetljeću dobro je birati aktivnosti koje uključuju interakciju s drugim ljudima. Pronađite svoj interes u grupnoj aktivnosti i ojačajte svoje društvene veze, ali i doprinos društvu. Napustite uvjerenja vezana za to koliko ozbiljni moramo biti kad dođemo u određenu dob. Istražite svoju zaigranost i opušteni pristup životu okrećući se prema bezbrižnosti. Bezbrižnost je vezana za prisutnost u trenutku, a u tome vam može pomoći vježbanje mindfulness meditacije.

Šezdeset plus

Ulaskom u šezdesete godine života zakoračili smo u početak visoko zrele dobi (da ne koristimo termin “starost” jer vjerujemo da je starenje također stvar perspektive, op.a.). Ovu dob karakteriziraju neke očite poteškoće, ali i prestanak radnog vijeka. Iako većina zrelih ljudi u ovoj dobi ima dobro mentalno zdravlje, važno je kako ćemo se oprostiti s jednim velikim poglavljem svog radnog vijeka i uploviti u razdoblje mirovine koje, ovako u šali, možemo nazvati i razdobljem kad ćete napokon imati vremena pročitati onu knjigu. Iza šezdesete godine susretat ćemo se sa zdravstvenim poteškoćama, gubitkom ili problemima s pamćenjem, slabijim zdravljem, emotivnim turbulencijama, ali i sa smrću. Iako zvuči dosta depresivno kad se nabroje moguće poteškoće, nije (ipak) sve tako sivo. Usmjeravanje na rješenje i podršku može umanjiti većinu simptoma koje proživljavamo nakon šezdesete i održati željenu kvalitetu života. Ovo su godine ulaska u promjenu životnog stila koji može biti planiran na vrijeme kako bi se odvijao u željenom smjeru.

Nakon šezdesetih možemo očekivati:

  • promjenu životnog stila (ulazak u mirovinu)
  • snažnije odnose s prijateljima i obitelji
  • smisleno ulaganje u zdravlje
  • osnaživanje vlastitih vrijednosti i prenošenje mlađim generacijama
  • uživanje u dosadašnjim postignućima

Svaka promjena u životu imala je potencijal izazivanja stresne reakcije, a sada se približava jedna velika promjena koja može razinu stresa učiniti velikom. Ulazak u mirovinu povući će za sobom i neke druge stvari kao što je gubitak nekih važnih životnih uloga, ali i novo određenje prema onome kakav trag ostavljamo u svijetu u kojem obitavamo. Bez okvira radne karijere dobro je pronaći novo područje interesa, ali i isplanirati kako će nam svakodnevica izgledati kad dobijemo “vrijeme za sebe”. Planiranje ulaska u mirovinu nužno je ako i dalje želimo graditi svoju životnu priču, a ono mora biti što detaljnije i preciznije. Plan koji je specifičan, zapisan, izazovan te usklađen s našim vrijednostima pomoći će nam napraviti tranziciju u novu životnu ulogu i zadržati smisao (čak ga može i ojačati). Ulazak u mirovinu pruža nam mogućnost rezimiranja svega što smo postigli do sada, ali i određivanje onih planova za koje, do sada, nismo imali vremena.

Karakteristike osobe sa “šezdeset plus”:

Sumiranje i pogled “unatrag” na postignuto, ali i planiranje života koji je pred nama. Spremni smo odbaciti neke stare norme uspjeha i stvoriti nove – samo svoje, usklađene s našim vrijednostima. Naša varijanta mira i blagostanja može biti inspiracija drugima pa ćemo spremno dijeliti s mlađima neke životne mudrosti. Iako će ponekad biti izazovno pronaći inspiraciju, život više nije tako brz, a mi možemo polako grabiti prema svojoj varijanti sreće.

Kako uspješno prebroditi šezdeset plus:

Budite svjesni svega što u životu imate ili svega što ste ostvarili, ali i prostora za napredak. Budite svjesni svega što možete dati dragim ljudima koji vas okružuju i postanite “mentor” onima koji od vas žele učiti. Ono što sigurno mogu naučiti od vas jest kako biti više blag/a, kako imati i graditi fleksibilniji mentalni sklop te kako preuzeti kontrolu nad svojim emocijama – jer sve su to kvalitete ljudi u zreloj odrasloj dobi. S druge strane poučavanje i vođenje drugih daje vam smisao, ali i priliku da učinite razliku ostavivši trag na budućim naraštajima. Napustite uvjerenje da vas starenje određuje i usmjerite svoje snage u planove i vaša nova ostvarenja.

Kada osjetite da ste pod ogromnim stresom, sjetite se da je stres i vaš saveznik – evo što psiholog želi da znate

Autor: Ana Čerenšek, prof. psih. 

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo