Do kojih su zaključaka došli psiholozi i koja je to formula sreće? Što možemo učiniti po pitanju našeg sveopćeg nezadovoljstva?
Svakodnevno smo bombardirani raznim vijestima koje na nas nerijetko djeluju negativno, a ponekad i obeshrabrujuće. Slušamo o vojsci nezaposlenih ljudi, o sve višim troškovima života a nižim standardom, slušamo o raznim nepravdama koje se događaju a na koje institucije ne reagiraju, slušamo o krizi iz koje zasigurno još nećemo izaći. I pod utjecajem svih tih vijesti koje se uglavnom baziraju na svim nedaćama koje su nas snašle, prolazimo kroz život duboko nesretni nadajući se da će jednom biti bolje.
Najveće nezadovoljstvo naših građana prema rezultatima istraživanja Nacionalnog indeksa sreće vidljivo je u tome što čak 59 posto građana u Hrvatskoj ne vidi budućnosti za sebe i svoje bližnje. Što se to događa u našoj zemlji? Jesmo li doista toliko nesretni i što možemo učiniti po pitanju našeg sveopćeg nezadovoljstva?
Sreća ne ovisi o novcu ako ga imate
Dugi niz godina psihologija je bila koncentrirana na istraživanje bolesti, mentalnih problema, nesreća, žalosti. Pozitivne strane čovjeka i ljudske vrline kao što su hrabrost, samouvjerenost, prodornost, sreću, životno zadovoljstvo je gotovo u potpunosti zanemarivala. To je promijenio Martin Seligman koji se odlučio posvetiti pozitivnim emocijama i vrlo brzo pokrenuo val istraživanja i gotovo nevjerojatna otkrića i zaključke s područja sreće i životnog zadovoljstva. Do kojih su zaključaka došli psiholozi i koja je to formula sreće koja bi nas mogla izbaviti iz ove pomalo depresivne situacije? Je li uopće lako biti sretan?
Nekada je sreća bila imati topli obrok na tanjuru svakoga dana. Ili ostati živ u ratu. Ili roditi zdravo dijete. Aristotel je rekao da svi ljudi žele biti sretni, ali sreću traže na različite načine. Često puta sreću povezujemo s novcem, no ono što je danas sigurno jest da ona nije nužno povezana s novcem. Nakon deset godina intenzivnih istraživanja – ne samo psihologa, nego i ekonomista – odgovor nije jednostavan, ali bi se mogao sažeti u jednu rečenicu: sreća ne ovisi o novcu ako ga imate. Ako ste jako siromašni u smislu da su vam ugroženi egzistencijalni uvjeti, tada je teško biti sretan. No, kada dostignete jednu razinu zadovoljenja osnovnih životnih potreba, daljnje povećanje prihoda neće vas učiniti sretnijima.
Sreća je u nama samima
Ono što svakako neće pridonijeti našem osjećaju sreće jest čekanje da ona dođe, čekanje da se situacija u zemlji popravi, čekanje da nas “nešto” ili “netko” razveseli. Sreća ne dolazi negdje sa strane već se nalazi u nama samima, mi smo ti koji je pokrećemo. I iako je u kontekstu situacije u kojoj se nalazi naša zemlja teško ignorirati sve one ružne vijesti o kojima svakodnevno slušamo, uvijek trebamo imati negdje na umu što ćemo sada s tim. Možemo izabrati ostati sjediti pred televizorom i ljutiti se na sve one koje smatramo odgovornima što nam je ekonomska situacija u zemlji loša. Ili možemo izabrati činiti nešto drugo – možda nešto što će nas razveseliti.
Svatko od nas ima nešto što ga čini sretnim: crtanje, čitanje knjige, šetnja, druženje s nama dragim ljudima, plivanje, odlazak na planinu, pomaganje drugim ljudima, rad u vrtnjaku s cvijećem… Kada činimo stvari koje volimo, razina stresa u organizmu se smanjuje, opuštaju se mišići a nivo serotonina (koji se često naziva i “hormonom sreće”) se povećava. Zbog svega toga osoba se osjeća opuštenom, ispunjenom i sretnom.
Uvijek postoji izbor!
Ključ sreće je u našim rukama. Samo smo mi ti koji imamo moć nad našim životom, koji mogu utjecati na vlastito zadovoljstvo. Pri tome ne treba ignorirati činjenice da ponekad doista situacija ili okolnosti u kojima smo se zatekli nisu nimalo sretne niti podržavajuće. No i u toj situaciji opet imamo izbor i opet možemo nešto učiniti da bi se osjećali bolje. Kada vjerujemo da nemamo izbor zapravo postajemo žrtve okrutne sudbine i prepuštamo se lošoj situaciji.
Optimistični ljudi, oni koji vjeruju u bolju budućnost i u svoj uspjeh su ljudi koji najčešće i uspijevaju u onome što su zamislili. Ne iz razloga što su njihove životne okolnosti bolje, već iz razloga što su spremniji nešto poduzeti, što vjeruju da nešto mogu promijeniti – a potom to i aktivno čine. Ako vjerujem da sam žrtva loše socioekonomske situacije u zemlji, ako vjerujem da poslove dobivaju samo oni koji “imaju veze”, ako vjerujem da nemam nikakvu budućnost u ovoj zemlji… Jesam li onda motivirana nešto poduzeti? Vjerojatno ne – jer i tako nema smisla. No ako svoju trenutnu situaciju iskoristim na način da činim stvari koje volim, da se fokusiram na pozitivno, i pri tome ustrajem u traženju posla (jer vjerujem da je pozitivan pomak moguć), tada više nisam žrtva nesretnih okolnosti koje su me zatekle.
Sreću čine male stvari. Sreća je zagrljaj voljene osobe, sreća je osmijeh stranca, sreća je prva jutarnja kava, sreća je lijep dan, sreća je razgovor s prijateljicom, sreća je kada nam se kućni ljubimac razveseli… Svi mi imamo pravo i izbor biti sretni ili nesretni. A uvijek je ljepše odabrati sreću, zar ne?
Autor teksta:
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
