Tinejdžerske godine su razdoblje velikih pritisaka – od prilagodbe na pubertetske promjene do odgovaranja na pitanja tko sam ja i gdje pripadam.
Uspjeh u školi, status u društvu vršnjaka, pitanja seksualnih iskustava ili pak orijentacije, obiteljska iskustva…sve su to dijelovi života koji značajno utječu na to kako se tinejdžer osjeća. Uz sva ova unutarnja previranja i nesigurnosti nije čudno da pokazuju raspoloženja kao što su razdražljivost, iritabilnost, tuga i bol.
Često odgađate stvari za sutra? Ova navika može izazvati anksioznost, stres, depresiju…
Stoga nije uvijek lako razlikovati izazove odrastanja i tinejdžerske depresije. No valja imati na umu da je tinejdžerska depresija puno više od promjenjivog raspoloženja i ponašanja. Ona može uništiti suštinu osobnosti vašeg tinejdžera i prouzročiti opći osjećaj tuge, očaja i ljutnje. Vrlo često će djeca s depresijom imati očitu promjenu u ponašanju ili načinu razmišljanja. Mogu izgubiti motivaciju za sve ono što ih je ranije interesiralo, postati povučeni, zatvoriti se u svoju sobu te tamo provoditi sate. Općenito, simptomi i znakovi koji ukazuju na depresiju u tinejdžera su sljedeći:
- Tuga ili beznadnost
- Iritabilnost, ljutnja ili neprijateljstvo
- Očaj ili često plakanje
- Povlačenje od prijatelja i obitelji
- Gubitak interesa
- Pad školskog uspjeha
- Promjena navika hranjenja i spavanja
- Nemir i razdražljivost
- Osjećaj bezvrijednosti i krivnje
- Gubitak entuzijazma i motivacije
- Umor ili gubitak energije
- Poteškoće u koncentraciji
- Neobjašnjivi bolovi
- Misli o smrti ili samoubojstvu
Pri tome, dijete naravno ne mora imati sve od navedenih simptoma kako bi zadovoljilo dijagnozu.
Socijalna anksioznost među najčešćim je mentalnim poremećajima – što je uzrokuje?
Premda od tinejdžera povremeno očekujemo bunt, loše raspoloženje i ponašanja koja ne slijede zadana pravila mnoga buntovnička i nezdrava ponašanja mogu ukazivati na činjenicu da je dijete depresivno:
- Problem u školi – depresiju obilježava niska razina energije i problemi u koncentraciji, a to može prouzrokovati izbjegavanje školskih obveza i opadanje školskog uspjeha.
- Bijeg – mnogi depresivni adolescent pričaju o tome da će otići od kuće ili stvarno pobjegnu. Takvi pokušaju su najčešće poziv u pomoć jer se ne mogu nositi s teškim emocionalnim stanjem.
- Zloupotreba droga i alkohola – ovo često rade kako bi sami sebi pomogli u nošenju s osjećajima tuge, beznađa, apatije i očaja. Međutim konzumiranje različitih supstanci samo pojačava takve osjećaje.
- Ovisnost o internetu – djeca idu online kako bi pobjegli od vlastitih problema. Međutim intenzivna upotreba interneta ili pametnih telefona samo povećava njihov osjećaj izolacije što u konačnici dovodi do depresivnosti.
- Nasilje – neka depresivna djeca, pogotovo dječaci koji jesu ili su bili žrtve vršnjačkog nasilja mogu postati agresivni I nasilni.
- Poremećaji hranjenja i samoozljeđivanje su česti mentalni problem koji se javljaju uz depresivnosti.
Razlika depresivnih simptoma kod tinejdžera i odraslih
Depresija kod tinejdžera ne mora izgledati niti malo slično depresiji kod odraslih. To može biti česti razlog zašto se ne prepozna niti tretira.
Raspoloženje koje karakterizira depresivnost kod tinejdžera je češće iritabilnost ili ljutnja dok je kod odraslih tuga u pitanju. Depresivni tinejdžer će češće biti mrzovoljan, osoran, lako frustriran, neprijateljski raspoložen te će biti sklon agresivnim ispadima.
Također će se često žaliti na tjelesne boli kao što su glavobolja ili bolovi u stomaku. Ukoliko temeljit liječnički pregled ne pokaže uzrok ovakvih bolova oni mogu ukazivati na depresivnost.
Kako živjeti nakon napada panike? Evo što psihologinja kaže
Vrlo su osjetljivi na kritiku, odbacivanje I neuspjeh budući da su preplavljeni osjećajem vlastite bezvrijednosti.
Konačno, dok se odrasli nastoje izolirati od drugih ljudi dok su depresivni, tinejdžeri najčešće održavaju barem pokoja prijateljstva. Međutim, mogu se družiti manje nego ranije, mogu se povlačiti od vlastitih roditelja ili se početi družiti u potpuno novim društvima.
Ako niste sigurni je li vaš tinejdžer samo tinejdžer ili je depresivan uzmite u obzir trajanje simptoma, njihovu težinu i ozbiljnost. Kontinuirano nezadovoljstvo, letargija ili iritabilnost se sigurno ne mogu objasniti samo hormonalnim promjenama.
Zatražite savjetodavni razgovor kod psihijatra, psihologa ili svog obiteljskog liječnika.
Znakovi koji ukazuju na rizik za samoubojstvo kod depresivnih tinejdžera
Tinejdžeri koji su jako depresivni, a posebno oni koji konzumiraju alkohol ili droge često razmišljaju, razgovaraju ili čak pokušaju suicide. Vrlo je važno suicidalne misli i ponašanja shvatiti ozbiljno i otvoreno razgovarati o njima. Znakovi na koje treba obratiti pozornost su:
- Razgovor ili šala na račun pokušaja suicida.
- Izjave kao što su Bilo bi bolje da sam mrtav, Volio bih nestati zauvijek, Ne vidim izlaz iz ove situacije.
- Pisanje priča ili pjesama o smrti, umiranju ili samoubojstvu.
- Pokazivanje neprijateljskog ponašanja ili doživljavanje brojnih nesreća koje rezultiraju ozljedama.
- Poklanjanje vrijedne imovine drugima.
- Oproštaj od prijatelja ili rodbine kao da se vide posljednji put.
- Traženje oružja, tableta ili drugih sredstava samoubojstva.
Ako mislite da vam je tinejdžer suicidalan potražite pomoć odmah!
Kako im pomoći?
Ako se ne tretira depresija može biti vrlo štetna stoga ne treba čekati niti očekivati da će simptomi nestati. Ukoliko sumnjate da živite s depresivnim djetetom iznesite mu vlastite sumnje, ali osigurajte pri tome atmosferu koja potiče otvorenu komunikaciju i poruke koje nikoga ne osuđuju.
Dajte mu do znanja i upoznajte ga sa specifičnim simptomima depresija, objasnite kada ste ih primijetili i objasnite zašto vas brinu. Pitajte vaše dijete da vam ispriča što prolazi i budite spremni zaista poslušati. Suzdržite se od brojnih pitanja, ali mu dajte do znanja da ste spremi pružiti potporu kakvu god treba.
Ako se ne želi otvoriti vama, dajte mu mogućnost da razgovara s bliskim prijateljem, profesorom, službom u školi ili profesionalcem koji se bavi mentalnim zdravljem.
Prepoznajte 7 najčešćih anksioznih poremećaja, a među glavnim krivcima je – nesigurnost
Foto: Shutterstock
