Arhimed u kadi, Newton i jabuka, Einstein i teorija relativnosti, Freudova psihoanaliza, Picassovo stvaralaštvo… povijesni su primjeri kreativnog mišljenja u različitim područjima ljudskog djelovanja.
Od trenutka otkrića vatre i izuma kotača krenuli smo stazom kreativnosti koja se do danas neizmjerno razgranala i ispreplela, a sam kraj joj je nezamisliv.
Kreativno mišljenje je sposobnost viđenja stvari u novom svjetlu i rješavanja problema na nov i neobičan način. Kreativnost kao sposobnost stvaranja novih ideja, povezivanja ideja i stvaranja nečeg novog iz postojećih znanja je sposobnost koja nam je kao vrsti omogućila napredak, razvoj civilizacije i tehnologije.
Nasmijana depresija – kada osoba nije svjesna da je depresivna, a ostavlja dojam kao da je sretna
Kreativno mišljenje je vještina
Ipak se kroz najveći dio ljudske povijesti na kreativnost gledalo kao na nešto što dolazi od muza, nešto što nije s ovoga svijeta. Gledalo se kao na nadahnuće koje čovjeka prožima bez vlastite volje. Premda pojedinci i danas pričaju o zanosu koji ih obuzme u trenucima kada nešto stvaraju, poznato je da za taj zanos trebaju postojati značajni preduvjeti kao što su posjedovanje širokog spektra znanja iz područja na kojem se radi te ulaganje značajnog broja radnih sati u rad na samom području.
Dio ljudi i dalje ima mitski pogled na kreativnost. Međutim, premda su neki pojedinci prirodno kreativniji i nadareniji u ovoj svojoj sposobnosti znanstveni dokazi ne potvrđuju tezu da su ljudi jednostavno kreativni ili nisu kreativni. Upravo suprotno znanost pokazuje kako je kreativno mišljenje vještina na kojoj možemo raditi. Svi posjedujemo sposobnost kreativnog mišljenja i kreativnog stvaralaštva te imamo mogućnost razvijati tu sposobnost.
Najvažnije obilježje kreativnosti je divergentno mišljenje koje se odnosi na mogućnost pronalaženja više rješenja nekog problema. Suprotno je konvergentno mišljenje koje se odnosi na pronalaženje samo jednog, točnog odgovora na postavljeni problem.
Mindfulness – o čemu se radi i kako uvježbati usredotočenu svjesnost?
Jasno je kako je konvergentno mišljenje ono što se u formalnom obrazovanju najčešće zahtjeva. Samim time djecu se tijekom školovanja „odučava“ kreativnosti. Međutim postoje studije koje pokazuju kako postoji određeni broj metoda podučavanja koje će inspirirati i razvijati kreativno mišljenje u učenika neovisno u kojem području ili predmetu se podučava. Ako ne dopuštaju divergentno mišljenje te ne dozvoljavaju da se tijekom učenja naprave greške, uobičajeni načini obrazovanja nisu pogodni za razvoj kreativnosti.
Vježbajte kreativnost
Ako želite razvijati vlastitu kreativnost potrebno je da se potaknete na razmišljanja i ponašanja koja su odmaknuta od onih uobičajenih, rutinskih obrazaca. Pokušajte obavljati svakodnevne rutinske aktivnosti (kao što su pranje zubi ili putovanje na posao) na drugačije načine (npr. tražite svaki dan drugu rutu ili drugačije prijevozno sredstvo kako biste došli na posao ili porazgovarajte s osobom koju na putu do posla svakodnevno viđate, a ne poznajete). Ili iskoristite jednu ili sve od navedenih vježbi te ih svakodnevno primjenjujte.
Unutarnji razgovor je itekako koristan, ali pazite kako se obraćate sami sebi
U prvoj vježbi izaberite neki uobičajeni predmet kao što je spajalica za papir, čačkalica ili škare. Zatim nastojte osmisliti što više mogućih upotreba navedenog predmeta. Za ovaj zadatak ograničite vrijeme na 5 minuta. Ovo je odlična vježba poticanja divergentnog mišljenja.
U drugoj vježbi, svaki pojedini dan u tjednu nastojte osmisliti 10 novih ideja unutar jedne kategorije ili teme. Recimo ponedjeljkom osmislite deset ideja za novi posao. Utorkom osmislite deset naslova za knjigu. Srijedom osmislite deset načina na koji biste mogli preurediti vlastiti dnevni boravak… Pri tome imajte na umu da vam cilj nije osmisliti jako dobre ideje nego je naglasak na samom činu generiranja ideja.
U trećoj vježbi pogledajte oko sebe u stanu, u autobusu, na stol kolege s posla, u restoranu te izaberite tri različita predmeta koja vidite ispred sebe. Za svaki od tih predmeta izmislite priču o povijesti predmeta: što je to, tko ga je napravio, zašto je napravljen, kako je završio tu gdje se nalazi, koliko je vrijedan…
Svakodnevno uvježbavanje kreativnih vještina omogućit će vam drukčiji pogled na svakodnevicu. Premda se kreativni procesi raznim vježbama mogu poticati naravno da neće od prosječne osobe stvoriti Einsteina ili Picassa. Njihov je naglasak na poticanju kreativnog mišljenja iz dana u dan kako bismo u svojim školama, fakultetima i poslovima bili produktivniji, ispunjeniji i zadovoljniji.
5 odluka koje pomažu u očuvanju mentalnog zdravlja
Foto: Shutterstock
