Tijekom plodnog razdoblja života bit će odabrano samo 400 – 500 najkvalitetnijih jajnih stanica koje će se ovulacijom osloboditi iz jajnika i biti spremno za oplodnju. Na žalost, svi preostali folikuli s jajnim stanicama podliježu tzv. atreziji (propadanju i razgradnji).
Da bi se ovulacija dogodila potrebna je vrlo precizna interakcija spolnih hormona (estrogena i progesterona), hormona hipofize (FSH i LH) i hipotalamusa (GNRH), ali i brojnih tvari koje se stvaraju i djeluju u samom jajniku.
Na plodnost može utjecati i rad drugih žlijezda sa unutarnjim izlučivanjem – štitnjača, nadbubrežna žlijezda, ali i masno tkivo koje nije samo čimbenik fizičkog izgleda već svojim hormonima utječe na funkcioniranje mozga i hipotalamusa, a time indirektno i jajnika.
Period od 20 do 35. godine života smatra se najkvalitetnijim za reprodukciju
Najveća vjerojatnost zanošenja je između 20. i 25. godine, a značajno opada nakon 35. godine. Tomu svjedoči i učestalost neplodnosti – prije 25. godine manje od 10 % žena je neplodno, između 35 – 40. godine oko 30 %, a sa 45 godina oko 85 %.
Istovremeno se smanjuje kvaliteta jajnih stanica i povećava rizik kromosomskih grešaka te povećava učestalost ginekoloških bolesti i operacijskih zahvata koji mogu ometati ostvarenje trudnoće (miomi, endometralni polipi, endometrioza, adenomioza…).
S dobi se povećava mogućnost pojavljivanja i drugih bolesti koje mogu utjecati na trudnoću kao što su dijabetes, hipertenzija, hipotireoza, ali na žalost i maligne bolesti.
Menopauza
Menopauza označava zadnju menstruaciju u životu, odnosno završetak plodnog razdoblja u životu žene. Prosječno se događa oko 50. godine života, ako nastupi između 40. i 45. godine govorimo o ranoj menopauzi, a kod jedne od sto žena može nastupiti i prije 40. godine (prijevremena menopauza). Nastup menopauze je genetski predodređen, ali različiti čimbenici mogu ubrzati njen nastup (metaboličke, infektivne ili autoimune bolesti, ginekološke operacije, zračenje, kemoterapija…).
Skraćivanje ili produljivanje ciklusa, obilnije ili oskudnije menstruacije nego ranije, mogu upućivati na smanjivanje funkcije jajnika. Suvremena medicina i tehnologija omogućavaju zamrzavanje jajnih stanica i zametaka u mlađoj dobi te pruža ženi priliku ostvarenja trudnoće u kasnijoj dobi. To je prvenstveno namijenjeno ženama koje zbog liječenja npr. maligne bolesti moraju odgoditi trudnoću do završetka liječenja.
Možemo li procijeniti kolika je preostala rezerva jajnika?
Kombinacijom ultrazvučnog nalaza (izgled jajnika i broja tzv. antralnih folikula) te laboratorijskih nalaza razine hormona koji stimulira folikule (FSH) i tzv. anti-Mullerovog hormona (AMH) moglo bi se otprilike procijeniti koliko će još godina žena imati dobre šanse za ostvarenje trudnoće, odnosno kakav će biti odgovor na poticanje ovulacije u postupcima potpomognute oplodnje (IVF).
Važno je naglasiti, kada u medijima vidimo trudnicu u kasnim četrdesetim ili pedesetim godinama da je trudnoća uglavnom ostvarena nakon postupaka potpomognute oplodnje, vrlo vjerojatno nakon zamrzavanja jajnih stanica/zametaka u mlađoj dobi ili nakon donacije jajnih stanica. Kao što ne postoji lijek za zaustavljanje procesa starenja čovjeka, tako za sada ne postoji niti lijek za produljenje prirodne aktivnosti jajnika.
12 važnih činjenica o hormonskoj kontracepciji
Foto: Shutterstock
