Ove tri bolesti su najčešće tihe ubojice! Liječnik objašnjava sve o infarktu, visokom tlaku... - Ordinacija.hr

Shutterstock

Suvremeni ubrzani način života, neuravnotežena prehrana, nedovoljno kretanje, previše soli i općenito utjecaj kroničnog stresa nose višestruke rizike za kardiovaskularne bolesti, od kojih danas umire svaka druga osoba.

Među najčešćim uzrocima smrti izdvajamo koronarnu bolest srca sa srčanim udarom kao najčešćom manifestacijom, zatim moždani udar, periferernu arterijsku bolest, kroničnu bolest bubrega. Glavni rizični čimbenici na koje možemo utjecati su povišeni krvni tlak ili hipertenzija, šećerna bolest, debljina i poremećaj metabolizma masnoća.

Inzulinska rezistencija – simptomi, dijagnoza i liječenje

Visoki krvni tlak

Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija predstavlja stanje pri čemu se mjere vrijednosti krvnog tlaka iznad 140/90 mmHg, makar se po zadnjim smjernicama vodećih svjetskih kardiolokših društava sve vrijednosti iznad 120/80 mmHg smatraju povišenim krvnim tlakom.

Krvni tlak predstavlja pritisak volumena izbačene krvi iz srca na stijenke krvni žila. Preko 90% svih hipertenzija čini primarna ili esencijalna hipertenzija, čiji eksplicitni patološki supstrat nije do kraja razjašnjen, a manje od 10% otpada na sekundarne hipertenzije, s jasnim uzročnim patološkim supstratom. Primarna hipertenzija javlja se češće u srednjoj i starijoj životnoj dobi, dok sekundarna češće pogađa mlađu populaciju.

Ovdje ćemo se više dotaknuti primarne hipertenzije, kako zbog značajnije učestalosti, tako i zbog većeg javnozdravstvenog značaja za opću populaciju. Visokom tlaku pogoduje određeni stupanj genetske sklonosti, a od ostalim promovirajućih čimbenika za izdvojiti su prekomjerna tjelesna težina i pretilost, zatim prekomjerni unos soli, nedovoljno kretanje i ateroskleroza ili ovapnjenje krvnih žila. Ono što je posebno zabrinjavajuće je višegodišnji tijek bolest bez ikakve manifestacije simptoma.

Već za asimptomatskog perioda nastupaju nepovratna oštećenja srčanog mišića s popratnim zadebljanjem, odnosno hipertrofijom miokarda. Neregulirani krvni tlak zajedno s ostalim rizičnim čimbenicima ubrzava tijek ateroskleroze dovodeći do kritičnih suženja krvnih žila, što dovodi, ovisno o lokalizaciji, do infarkta srca, moždanog udara, kritične ishemije donjih ekstremiteta s rizikom amputacije, a među najčešćim uzrocima kronične bubrežne bolesti je upravo povišen krvni tlak.

Dani oko Božića najopasniji za zdravlje srca – evo kako se zaštititi!

Šećerna bolest

Povišene vrijednosti glikemije znak su šećerne bolesti. Od najčešćih oblika razlikujemo šećernu bolest tipa 1 i tipa 2. Dijabetes tipa 1 s udjelom manje od 10% autoimuna je bolest, koja se najčešće manifestira u mlađoj dobi i posljedica je potpunog trajnog ispada beta stanica u gušterači, čija je zadaća proizvodnja i izlučivanja hormona inzulina, s ciljem regulacije metabolizma šećera.

Puno veću zastupljenost u općoj populaciji čini dijabetes tipa 2, s udjelom preko 90% i jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema i izazova moderne medicine. Rezultat je prethodne višegodišnje inzulinske rezistencije i u ovom tipu je funkcija beta stanica gušterače narušena, ali ipak u funkciji sljedećih godina do koje desetljeće. Za razliku od poprilično akutne manifestacije šećerne bolesti tipa 1, zbog čega je i puno lakše za dijagnosticirati, kod tipa 2 se bolest u velikom broju slučajeva otkriva prekasno, uz već razvijene makrovaskularne (srčani udar, moždani udar, periferna arterijska bolest) i mikrovaskularne komplikacije (dijabetička bubrežna bolest, dijabetička retinopatija i dijabetička neuropatija).

Njezin kronični i dugogodišnji asimptomatski tijek čini je težom za prepoznati, a u odsutnosti specifičnih tegoba, pacijentima je utoliko teže razumjeti i prihvatiti razmjer ozbiljnosti te pogubne bolesti, što često u svakodnevnoj praksi čini teškoće motivirati pacijente na aktivno sudjelovanje u liječenju.

Dijabetes je uzročnik mnogih bolesti pa i psihičkih poremećaja

Dislipidemija

Među najpodcjenjenijim poremećajima metabolizma je poremećaj metabolizma masnoća, također zbog izostanka nekih tipičnih simptoma. Poznat je pod različitim nazivima poput dislipidemije, hiperlipoproteinemije, hiperlipidemije i nekih drugih.

Razlikuju se nasljedni i stečeni poremećaji metabolizma masnoća, s mnogo podtipova. Makar je češća pojavnost masnoća kod pretilih osoba, ovaj poremećaj masnoća nije isključivo podudaran sa stupnjem prekomjerne tjelesne težine. Njegov javnozdravstveni značaj je što u kombinaciji s ostalim rizičnim čimbenicima poput povišenog krvnog tlaka i šećerne bolest, dodatno povećavaju pojavnost najčešćih kardiovaskularnih bolesti.

Ovdje se samo dotičemo onih najčešćih bolesti i stanja koje dovode do značajnog pobola i smrtnosti u sve mlađoj dobi. Glavna zajednička odrednica im je višegodišnji izostanak simptoma i znakova, što ih čini težim za dijagnosticirati i često u svakodnevnoj praksi postoje poteškoće motivirati pacijente za pravovremeni početak liječenja.

Više pročitajte na: https://www.poliklinika-ps.hr/lijecnici/bozidar-peric/.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo