Roditelji, pitajte kćer ili sina kako se osjeća jer ako to radite redovito, dajete joj/mu do znanja da su osjećaji važni i da vam je do njih stalo.
Knjiga “Odgojne teme za obitelj, vrtić i školu” dostupna je u četiri dijela koja čine zbornik radova različitih autora, a oni obrađuju teme od polaska djeteta u školu, razvoja pažnje kod djece preko obiteljskog odgoja protiv ovisnosti pa sve do agresivnosti kod djece.
Moraju li djeca biti kao svoji roditelji?
“Obitelj, vrtić i škola najznačajniji su čimbenici odgoja, zato su i najodgovorniji za odgoj mladog naraštaja. Bez njihovog skladnog djelovanja ne možemo usmjeravati odgojne utjecaje, niti ostvariti osnovne ciljeve odgoja”, kazao je urednik, mr. sc. Mijo Rečić na prvim stranicama knjige.
Tu su naravno i teme o suradnji sa školom i njenim osobljem, ali i kako doskočiti problemu domaćih zadaća, ali i kako roditelji mogu odagnati dječje strahove te kako svojoj darovitoj djeci olakšati život.
Stranice knjiga uče djecu i kako biti tolerantni, kako razviti samopoštovanje, ali i što učiniti u slučajevima nasilnog ponašanja te kako se koristiti računalom i internetom.
S druge strane, pak, djeca bi među drugom djecom i mladima trebala razviti prijateljstvo.
Sklapanje prijateljstava vještina je koja se razvija dok se razmjenjuju igračke ili radi domaća zadaća. Kasnije se teže uči, tvrdi autorica teksta, Gordana Popović.
No, knjiga četiri pojašnjava i kako riješiti sukob između roditelja i adolescenta.
Vrijeme adolescencije označava, “suprotno uvriježenom mišljenju, entuzijazam u isprobavanju različitih identiteta i uloga, uživanje u umjerenoj količini zapanjujućeg ponašanja i testiranja granica koje najčešće vode adolescenta ka prihvaćanju roditeljskih i društvenih vrijednosti, prije nego li njihovom odbacivanju”, tvrdi autorica.
No, sukobi su normalni u adolescentskom dobu djeteta jer u tom razdoblju, i dijete, ali i roditelj žele isto: neovisnost djeteta, ali i povezanost s roditeljima.
Ali, što učiniti kada do sukoba dođe?
Da bismo sukob mogli promatrati kao okolnost koja se može i treba riješiti tako da nijedna strana ne bude gubitnik, potrebno je ovladati tehnikom i koracima nenasilnog rješavanja sukoba, savjetuje autorica teksta.
U tom nam svakako može pomoći poznavanje “koraka” za nenasilno rješavanje sukoba, a autorica navodi kako oni uključuju sljedeće:
- prestati s optuživanjima (ona nikud ne vode, ne rješavaju sukob, naprotiv)
- definirati problem (odrediti što svaka od strana smatra problemom)
- predložiti što veći broj mogućih rješenja
- odabrati rješenja koja bi mogla odgovarati svim sudionicima u sukobu
- odlučiti koje će se rješenje provesti
- odrediti tko će odgovarati za pojedine zadatke vezane uz rješenje
- provjeriti jesu li strane u sukobu zadovoljne rješenjem.
“Najčešće se sukobi i rasprave s roditeljima vežu uz svakodnevne teme, kao što su školski uspjeh, izlasci, prijatelji, način odijevanja te pušenje i alkohol”, tvrdi autorica, te navodi kako su istraživanja pokazala kako se značajni sukobi javljaju u 15-25 posto obitelji, te da se radi o obiteljima u kojima su problemi postojali i prije nego je dijete ušlo u adolescenciju.
Ipak, unatoč činjenici da se roditelji i adolescenti često svađaju, to obično ne ugrožava njihov odnos. Ustvari, većina adolescenata govori o osjećaju divljenja prema roditeljima, te im se obraćaju za savjet, tvrdi autorica.
Tko su “bespomoćni roditelji”?
Naposljetku, prilikom sukoba trebali bi se držati nekoliko općenitih savjeta, smatra autorica te savjetuje sljedeće:
- usredotočite se na vrline i snage vašeg adolescenta. Nemojte samo kritizirati ono loše, svaki dan pohvalite sve što je dobro napravljeno, a nakon toga razgovarajte o svemu što može biti bolje.
- budite realni u procjeni posljedica neprihvatljivog ponašanja.
- Pitajte kćer ili sina kako se osjeća. Ako to radite redovito, dajete joj/mu do znanja da su osjećaji važni i da vam je do njih stalo
- nađite način da ostanete mirni u ljutnji
- Izbjegavajte ponižavanje ili ismijavanje. Mladi će se čovjek osjećati loše, a vaše ponašanje vodi ka gubitku samopouzdanja što moće stvarati probleme u školskim obvezama i odnosima s vršnjacima.
- Budite spremni na ispriku. Roditelji bi trebali naučiti ispričati se svom djetetu ako su rekli ili učinili nešto što nisu mislili.
- Mogućnost odabira. Ako djeca imaju mogućnost odabira, ona uče rješavati probleme. Ako vi smišljate i dajete odgovore na sve životne izazove, djeca će teško naučiti kako napraviti dobar izbor u nizu mogućih rješenja.
- Postavljajte pitanja koja mu pomažu samostalno riješiti problem. Kad roditelji čuju da dijete ima problem, vrlo je primamljivo uskočiti i preuzeti inicijativu. Ali takvi postupci mogu ugroziti djetetovu sposobnost samostalnog pronalaženja rješenja.
- Podržite ideju pomaganja. Zajedno s djetetom možete učiniti mnoga dobra djela. To djecu uči da su njihovi postupci važni, da mogu promijeniti živote drugih ljudi.
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
